Iz Ministarstva energetike tvrde da se izvršna vlast umiješala u sudsku nadležnost prilikom raskidanja ugovora za izgradnju malih hidroelektrana

Vlada Crne Gore potvrdila je da je 10 koncesionara malih hidroelektrana (mHE) tužilo državu pred Privrednim sudom Crne Gore. U informaciji o aktivnostima na realizaciji projekata obnovljivih izvora energije, koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici, navodi se da koncesionari potražuju „značajna finansijska sredstva“ za naknadu štete i izgubljenu dobit.

U devet slučajeva radi se o koncesionarima sa kojima je bivša Vlada Zdravka Krivokapića jednostrano raskinula ugovore zbog neispunjavanja obaveza, a u jednom slučaju je konzorcijum „Dekar-Hidro“ podnio tužbu Privrednom sudu radi poništavanja sporazumnog raskida Ugovora o koncesiji koji je krajem 2019. godine potpisan sa Vladom Duška Markovića.

Iz Ministarstva energetike tvrde da su se tokom praćenja realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju mHE susreli sa problemom sagledavanja cjelokupnog postupka vezano za svaki pojedinačni ugovor, navodeći primjer mHE „Slatina“ koncesionara BB Hidro u vlasništvu Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića.

Iz ministarstva su upozorili da je zaključkom iz januara 2021. godine Vlada dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje objekta, kao i budućih novih mHE, do okončanja postupaka kontrole procedure i zakonitosti zaključenih ugovora od strane radne grupe Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).

„Postupak je prekinut do okončanja postupka kontrole ispitivanja zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji za mHE od strane radne grupe tadašnjeg MKI“, navodi se u dokumentu, i objašnjava da je tadašnje MKI, kojim je rukovodio Mladen Bojanić, obrazovalo Komisiju koja nije imala ni obavezu niti mogućnost da utvrđuje zakonitost zaključenih ugovora.

„Jedino sud je nadležan da utvrđuje da li je određeni ugovor zaključen u skladu sa zakonom, odnosno da li sadrži odredbe koje su ništave, tako da se donošenjem ovog zaključka izvršna vlast umiješala u sudsku nadležnost“, navodi se u Vladinom dokumentu.

„Ovako postupanje organa je u direktnoj suprotnosti sa zakonom, budući da je na osnovu Zaključka Vlade obustavljena procedura utvrđena zakonom, što u sudskom sporu ne ide na ruku državi, iz kojih razloga treba razmotriti sve otvorene mogućnosti“, navodi se u Vladinoj informaciji.

Iz Ministarstva energetike su istakli i da je neslaganje sa idejama korišćenja vodotoka za izgradnju mHE izrazilo lokalno stanovništvo, što je u direktnoj koliziji sa osnovnom idejom programa podsticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije – podizanja kvaliteta života i direktnih benefita lokalnog stanovništva.

„Stoga je postojala potreba da se tokom realizacije programa podsticaja ima na umu navedeni cilj, a u slučajevima gdje je njegovo ostvarenje dovedeno u pitanje, smatralo se da je neophodno bilo reagovanje. U većem broju slučajeva ovi zahtjevi značili su isključivost u smislu protivljenja korišćenju vodotoka za izgradnju mHE, što je u značajnoj mjeri doprinijelo raskidu ugovora, i pored toga što su u ekološkom smislu, koji je bio glavni razlog protivljenja, ispoštovani svi propisi iz oblasti zaštite životne sredine“, navodi se.