Iako je Svjetska banka (SB) početkom marta odobrila Crnoj Gori drugu garanciju (PBG2) vrijednu 80 miliona eura ona još nije postala operativna. 

To Ministarstvu finasija stvara problem u planovima za obezbjeđivanje novca koji će nedostajati državnoj kasi zbog ekonomske krize izazvane epidemije koronavirusa i vraćanja dugova koji dolaze na naplatu, saznaju „Vijesti“ iz nekoliko izvora.

Prvobitno je bilo planirano da ova garancija bude pokriće da se država zaduži do 250 miliona eura za refinansiranje i otplate javnog duga u 2021. godini. Izvori „Vijesti“ bliski ministru finansija Darku Radunoviću su kazali da je SB poslato nekoliko upita u vezi s garancijom, ali da odgovor još nije stigao.

„Uz to, otežana je komunikacija sa svim kreditorima, pa se još ne zna šta će biti sa vraćanjem starog duga i dodatnim zaduženjima“, naveo je izvor „Vijesti“.

Iz Ministarstva finansija nije odgovoreno na pitanje „Vijesti“ da li su zbog ekonomske krize izazvane epidemijom tražilli kreditorima odlaganje naplate državni dugova, odnosno, refinansiranje kredita, koliko je u ovoj godini vraćeno dugova, a koliko još dospijeva za vraćanje.

Ministarstvo je u septembru prošle godine sakupilo 500 miliona eura kroz emisju eurobveznica i taj novac je planiralo da potroši za vraćanje dugova u ovoj godini. 

Od te sume, saznaju „Vijesti“ stranim kreditorima je u martu vraćeno oko 360 miliona eura, dok se zbog aktulene krize razmišlja šta da se uradi sa preostalih 140 miliona eura.

Nezavisni poslanik i ekonomista Aleksandar Damjanović za „Vijesti“ je kazao da zbog nedostatka novca u budžetu treba očekivati dodatno zaduženje u ovoj godini i to za finansiranje velikih troškova za suzbijanje ekonomskih posledica pandemije. 

On objašnjava da kada se uzme u obzir izvjestan pad bruto-domaćeg proizvoda (BDP)-a u ovoj godini i dodatno zaduženje jasno je da će učešće javnog duga u BDP-u premašiti 80 odsto.

„Zato je uz rebalans budžeta neophodno sačiniti novi scenario kretanja državnog i javnog duga u ovoj i naredne dvije godine, kao i nove makroekonomske i fiskalne projekcije, da bi imali kakvu takvu osnovu za pouzdano planiranje neophodnih mjera. Biće dovodeni u pitanje i budžetski prihodi. Prvo poreski, zbog otpisa dijela porez do kog mora doći, ali i zbog smanjenja priliva, od PDV-a, zakupa aerodroma, do ekonomskog državljanstva. Na rashodnoj strani će biti potrebna dodatni novac za subvencije. Uz radikalno rezanje svih neophodnih troškova, smatram da je neminovno dodatno zaduženje, čak i u varijanti da se realizuje PBG 2 i obezbijedi 250 miliona evra, a što je u ovom trenutku veoma neizvjesno“, ocijenio je Damjanović

SB je u najnovijim globalnim prognozama procijenila da će crnogorski BDP ove godine pasti 1,3 odsto.

“Ako se pandemija koronavirusa ne zaustavi do avgusta, Crna Gora bi mogla da se nađe u recesiji sličnoj onoj iz 2009” smatraju u SB-u. Tada je crnogorski BDP pao za 5,7 odsto. 

MMF može biti opcija za zaduženje

Damjanović je kazao da su bogate države najavile da će na raspolaganju biti dovoljno finansijskih mehanizama za neophodno zaduživanje, pa je na crnogorskim vlastima da pokažu odgovornost na koji će način usmjeriti tu podršku.

“Ako se pokaže kredibilnost za realnu procjenu potrebnog novca i njegovu efikasnu upotrebu, odnosno, ako se osujete pokušaji političko-finansijskih predatora da zloupotrijebe novac, siguran sam da će nam biti na raspolaganju dovoljno mogućnosti za saniranje posledica pandemije. Aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) je svakako opcija. Vidjećemo brzo da li u MMF-u rade na redizajniranju postojećih opcija za finansijsku podršku, što smatram da je nužno”, kazao je poslanik.

On je kazao da što brže država bude pomogla privredi i ona će brže pomoći državi.

“Hoće li podrška doći do onog dijela privrede kome je najneophodnija, kako bi se u perspektivi konsolidovao i državni budžet, odnosno stvorili uslovi za smanjivanje javnog duga, zavisiće prije svega od načina na koji izvršna vlast bude upravljala ekonomskom konsolidacijom. Upravo najviše strahujem od tog dijela”, poručio je Damjanović.