Nijedna članica Evropske unije nije blizu ciljeva formulisanih Pariskim klimatskim sporazumom, navodi frankfurtski tehnološki startap Right u analizi konkretne primjene mjera za suzbijanje globalnog zagrijavanja, prenosi agencija dpa.

Pariski sporazum iz 2015. je pravno obavezujući okvir globalnog smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, a cilj je da globalno zagrijavanje ograniče na 1,5 stepeni iznad prosjeka iz predindustrijske ere.

foto: Pixabay

EU je sebi postavila cilj da do 2050. postane klimatski neutralna, a Njemačka to želi to da postigne već 2045.

Međuvladin panel Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama je upozorio da će, bez bržih promjena, 1,5 stepeni biti promašeno već 2030-ih, a sekretarijat UN za klimatske promjene je jesenas upozorio da će u istom slučaju zagrijavanje 2100. dostići 2,5 stepeni.

Right, međutim, iznosi još crnju prognozu.

U primjeni klimatskih mjera u EU najbolje kotiraju Hrvatska i Kipar, ali sve i da ostatak svijeta samo tim tempom primjenjuje dogovoreno, svijet će se do 2100. zagrijati za 3,1 stepeni.

Tempo Njemačke, preslikan na svijet, znači zagrijavanje od 4,4 stepeni, Luksemburga 5,3, Češke i Estonije sa 5,2 stepeni, Francuske i Italije po 3,7, a Španija 3,5 stepeni.

Analiza ne uzima u obzir najavljene projekte klimatske tranzicije, nego samo ono što su članice EU već učinile.

UN upozoravaju da probijanje praga od 1,5 stepeni može snažno da ubrza zagrijavanje i izazove katastrofalne posledice, uključujući češće i teže suše, talase vrućina i padavine.