Država Crna Gora je u prošloj godini izgubila 18,8 miliona eura u sudskim sporovima, pokazuju podaci Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Iz te institucije upozorili su na nastavak prakse prinudne naplate troškova postupka, ogroman broj tužbi iz radnog odnosa, nepostupanje po presudama Upravnog suda, ali i na zabrinjavajući odnos pojedinih institucija prema Zaštitniku, čiji se zahtjevi za dostavljanje dokumentacije ignorišu. Prema podacima Zaštitnika, izgubljeni sudski postupci u prvom kvartalu prošle godine koštali su poreske obveznike 6,03 miliona eura, u drugom 12,06 miliona, u trećem 3,79 miliona, a u četvrtom 3,44 miliona eura. Zaštitnik je u prošloj godini zabilježio drastičan rast predmeta za 86 odsto u odnosu na 2023, ali i znatno veći broj tužbi za 58 odsto (sa 3.764 u 2023. na 6.431 u 2024. godini).

Tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa i dalje pristižu, što slučaj i u ovom kvartalnom periodu, uglavnom protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane, ali i protiv svih ostalih državnih organa navodi se u informaciji koju je Zaštitnik dostavio Vladi za poslednji kvartal prošle godine. Ukazali su da MUP u postupcima pred sudovima ne dostavlja potrebnu dokumentaciju, pa ni na poziv suda, što je, kako su istakli, alarmantna situacija, piše Dan.

Dok, sa druge strane, postoje situacije da vještacima finansijske struke dozvole pristup dokumentaciji prilikom njihovog dolaska neposredno u prostorije MUP-a, pa da određeni službenici daju i usmene informacije koje posluže vještacima za nalaze, a Zaštitnik i dalje ostaje uskraćen za uvid u tu dokumentaciju. Ovaj problem je potrebno pod hitno riješiti pozvala je zaštitnica Bojana Ćirović, uz napomenu da o mirnom rješavanju radnih sporova nema ni govora kada je u pitanju taj organ.

Konstatovano je da se podnose i tužbe za naknadu materijalne štete po osnovu neisplaćenog specijalnog dodatka kao faktičkog rada u predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva od strane prvenstveno zaposlenih u MUP-u, UIKS-u i dr., ali i zbog svih drugih naknada na zaradu, shodno važećim zakonskim propisima.

Potraživanje zaposlenih u upravi i pravosuđu na ime troškova prevoza za period 2008-2025. godine Ustavni sud Crne G ore je konačno ocijenio kao neosnovano, a nakon što je Zaštitnik svojom ustavnom žalbom osporio presudu Višeg suda u Podgorici G ž.br. 280/24 od 5. marta 2024. godine, kojom taj sud priznaje na zakonu neutemeljeno potraživanje zaposlenih u upravi i pravosuđu. Ustavni sud je dao iscrpne razloge u svojoj odluci, dok je u pojedinim djelovima ukazao da sud u ovom slučaju arbitrarno i proizvoljno postupa, ocjenjujući takvo postupanje očiglednim. Na ovaj način je kasa budžeta mogla da bude olakšana za preko 70 miliona eura predočeno je u informaciji.

Kako se dalje navodi, u toku su postupci pokrenuti od strane razriješenih direktora vaspitnih i obrazovnih ustanova koji su upravljeni na naknade štete u vidu izgubljene zarade, dok je stav sudske prakse da im pripada naknada do kraja mandata na koji su bili izabrani, a zatim nezakonito razriješeni. Ukazano je i da pojedini organi i dalje nastavljaju sa angažovanjem advokatskih kancelarija za zastupanje pred sudovima, konkreno navodeći Upravu za kapitalne projekte, koja, kako objašnjavaju, nema svojstvo pravnog lica i kojem je zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

U konkretnom, Zaštitnik će pokrenuti postupke regresa u odnosu na lica koja su takve ugovore zaključivala i isplaćivala sredstva iz budžeta, što ne predstavlja ništa drugo do zloupotrebu sredstava iz budžeta i zloupotrebu službenog položaja upozorila je Ćirović. Zaštitnik je u prošloj godini po osnovu troškova naplatio 261.813 eura. Vrijednost sporova u kojima je Zaštitnik lani uspio iznosi 14,7 miliona eura.

Ne prave razliku između dobrovoljnog i prinudnog
Zaštitnik je tražio izjašnjenja od MUP-a, MO, Ministarstva prostornog planiranja i Sudskog savjeta Crne Gore u vezi sa odlivom ukupno 8,2 miliona eura s njihovih računa.
U svojim odgovorima budžetske jedinice navode problem otpuštanja sredstava od strane budžeta Ministarstva finansija, te ograničene potrošnje i podjele budžeta na 12 djelova, neopredijeljena sredstva na stavci za dobrovoljno izvršavanje pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka.
Evidentno je i da određene budžetske jedinice ne prave razliku između dobrovoljnog i prinudnog načina izmirenja obaveza iz pravosnažnih i izvršnih presuda, o čemu govore odgovori tih budžetskih jedinica. Ovo imajući u vidu da se na ime dobrovoljnog postupanja uz izjašnjenja dostavljaju izvještaji službe finansija iz kojih proizilazi da je prinudna naplata sa budžeta države bilapreko milion eura jer te budžetske jedinice nisu postupale po pravosnažim presudama, koje im Zaštitnik uredno dostavlja ukazali su iz te institucije.