Demograf Miroslav Doderović upozorava da je fenomen bijele kuge izuzetno složen problem, ali prije svega zapostavljen. On za Radio CG kaže i da scenario da će Crna Gora 2051. imati 577.000 stanovnika, nije najgori.
Ukoliko se nastave negativni demografski trendovi, za tri decenije sa populacione mape Crne Gore mogao bi da nestane grad veličine Bijelog Polja. Istraživanje Centra za demokratsku tranziciju i Društva statističara i demografa, nudi optimističan scenario od 620 hiljada, ili pesimističan – 577 hiljada stanovnika do 2051. Jesu li ekonomska nestabilnost i socijalni staus glavni uzorci bijele kuge?
Milo Labudović sedamdesetpetogodišnjak iz Nikšića, otac petoro djece, kaže da je očigledno da postoji problem u društvu, gdje mladi sve češće odlučuju da ne osnivaju porodicu. Prisjeća se da su se ranije mladi lakše odlučivali na brak jer je i sigurnost, koju je država garantovala, bila veća.
“Imam petoro djece, svi imaju preko 30 godina. Imam samo jednog unuka. Vjerovatno da mladima danas nije lako zbog ekonomske krize da se odluče da osnuju porodicu. Mada ne znam u čemu je problem, iako priznajem da je sigurnost bila veća, ni u moje vrijeme nije vladalo preveliko ekonomsko blagostanje, pa sam ipak stvarao porodicu. Preživjeli smo i sankcije i periode nemaštine, ali to nas je samo ujedinilo,” kaže Labudović.
Nedavno uvođenje dječijih dodataka, vraćanje naknada majkama sa troje i više djece, briga pojedinih lokalnih samouprava da za novorođenu djecu dodjeljuju novac, tek su kapljica u moru podsticajnih mjera, koje bi država trebalo da nastavi da sprovodi.
Demograf Miroslav Doderović upozorava da je fenomen bijele kuge izuzetno složen problem, ali prije svega zapostavljen.
“Taj problem traži integralan, multidisciplinaran pristup i traži da svi koji se bave stanovništvom kao najsloženijom pojavom u prostoru, da unesu svoje znanje i istraživački duh. Mi smo prije petnaestak godina ukazali da je Crna Gora društvo u jednoj neuspješnoj tranziciji, nezavršenoj tranziciji i taj pad priraštaja je za nas bio očekivan. On će se vjerovatno i nastaviti. Pojavio se fenomen korone, koji je bio destruktivan i za čitavo društvo”, kaže Doderović.
Korona, ekonomska neizvjesnost, političke turbulencije i odsustvo brige političara doveli su do ozbiljnog ugrožavanja biološke supstance stanovništva, navode iz Centra za demokratsku tranziciju koji je radio istraživanje sa Društvom statističara i demografa.
Za tri decenije Crna Gora bi na osnovu naučnih parametara, po pesimističnom scenariju, mogla da ima svega 577.000 stanovnika. Optimistični scenario, zadržava se na 620 hiljada. Doderović ističe da smo bliži pesimističkom scenariju.
„Čak je mogući scenario i gori od tog pesimističkog, jer se ne preduzimaju nikakve mjere. Ovaj scenario od 577.000 nije najgori. Tu ima jako složenih fenomena koji utiču na taj pad: loš zdravstveni sistem, loša briga o reproduktivnom zdravlju, korona, vanredni događaji, približavanje Evropskoj uniji, odlazak ljudi…To je ipak jedan složeni račun“, kaže Doderović.
Najugroženije je, kaže Doderović, područje durmitorskog kraja: Plužine, Žabljak, Šavnik. Taj negativni trend nastavlja se prema Mojkovcu, Nikšiću, Cetinju…
“Fenomen je da se jedna Prijestonica tako brzo prazni. Ipak nijesu to samo opštine na sjeveru, i na jugu se polako šire negativni trendovi,” upozorava Doderović.
Razloge pada nataliteta vidi i u tome što je tri decenije primjenjivan neoliberalni koncept ekonomije, gdje se, kako ističe, nije vodilo računa o čovjeku, porodici, domaćinstvu.
“Sada za posljedicu imamo urušavanje demografskih struktura, sve starije stanovništvo, porast broja razvedenih. Društvo je u duhovnoj, socio-ekonomskoj i političkoj krizi, a nijesu preduzimane populacione mjere. Imamo ankete i situaciju da se bavimo uvozom hrane, a izvozom ljudi – gdje mladi žele da odlaze iz Crne Gore. Dječiji dodaci koji su ukinuti ranije, slaba briga o porodilištima, položaju žena, sve to pokazuje da nijesmo jedna racionalno organizovana zajednica, nažalost”, istakao je Doderović.
Doderović napominje da ako ne uočavamo decenijama da je porodica ugrožena, jasno je da društvo nije svjesno opasnosti.
“Isto kao požar, što prije da krene da se gasi, manje će truda trebati. Kad se požar proširi treba i više vode da se ugasi, ali i napora. Ogromna sredstva treba uložiti da se situacija vrati u normalu. Potreban je detaljan plan i brojne podsticajne mjere. Lokalne samouprave, nažalost, kasne decenijama sa sprovođenjem demografskih planova, a znamo da lokalna samouprava ne mora čekati Vladu da bi nešto preduzela. Naš sistem vrijednosti traži da se ojača porodica i solidarnost“, zaključuje Doderović.
Ističe da problem sa smanjenjem broja stanovnika imaju i mnogo razvijenije zemlje, te da negativni demografski trendovi traju decenijama. Mjere su teške i komplikovane, te bi stoga što prije trebalo reagovati, poručio je Doderović.
Pročitajte još