Priređivači igara na sreću nisu počeli da obračunavaju porez na dobitak svojima igračima, iako je ova norma stupila na snagu 1. januara. Razlog je to što od Ministarstva finansija nisu dobili podzakonska akta koja bi trebalo da preciziraju kako se za sve oblike igara na sreću ovaj porez obračunava i naplaćuje, niti su im iz ovog resora odgovorili na dopise koje su slali u vezi obračuna ovog poreza.

Ovo je potvrđeno iz Grupacije priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori.

Fiskalnom strategijom predviđeno je da se od ovog poreza u 2025. godini očekuje prihod od pet miliona, i da je on dio novih dažbina kojim se želi nadomjestiti deficit Fonda PIO nastao zbog smanjenja doprinosa.

Ministarstvo četiri mjeseca nije pojasnilo zakon

Skupština je na predlog Vlade u septembru usvojila izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je uveden porez od 15 odsto na razliku između uplate i dobitka u svim oblicima igara na sreću koji su veći od 300 eura, sa odloženom primjenom od 1. januara. Zakon predviđa da su priređivači ti koji od svojih igrača obračunavaju porez na ukupnu osnovicu i taj iznos odbijaju od novca koji bi isplatili igraču.

Priređivači su tada saopštili da primjena zakona, onako kako je navedeno, pravno i tehnički nije moguća. Ministarstvo finansija u protekla četiri mjeseca nije pripremilo podzakonske akte. Iz ovog resora nisu odgovorili ni na pitanja poslata početkom decembra u vezi načina obračuna ovog poreza.

Isto se desilo i 2014. kada je takođe usvojen zakon o porezu na dobitke, ali ni tadašnje Ministarstvo finansija nije usvojilo podzakonske akte, zbog čega porez nije bilo moguće obračunavati, pa je kasnije priznatao da primjena nije moguća i ova dažbina je u 2015. izbrisana iz zakona.

Priređivači navode da su i sada apelovali na Ministarstvo finansija da revidiraju izmjenu Zakona o porezu na dohodak fizickih lica u vezi oprezivanja dobitaka, jer je usvojeno rješenje tehnički nesprovodivo, a ne postoje ni upustva i pravilnici koji bi morali definisati naplatu ove vrste poreza.

Mnogo spornih nejasnoća

Sporno je kako se obračunava dobitak na stolu u kazinu ili u automat klubu kada igrač tokom jednog vermenskog perioda može imati više uplata i dobitaka, ukupna uplata veća od dobitka, ili kada u kladionici igrač uplati više tiketa a jedan dobije šta se tu smatra uplatom koja bi trebalo da se odbije od dobitka,…

“Obračun, obustava i uplata poreza istovremeno sa isplatom dobitka je tehnički nemoguća. Korisnici usluga priređivača se dovode u nepovoljan položaj jer mogu biti oprezovani a nemaju stvarni dobitak. Stimuliše se nelojano tržište – sajtovi inostranih priređivači ili domaći nelegalni priređivači, kod kojih nema poreza. Nije urađena adekvatna analiza uticaja propisa na stabilnost tržišta. Nije jasno kako se adekvatno formira osnovica za obračun poreza na dobitke. Ne postoji strategija kako će se raditi prevencija nastajanja sivog i crnog tržišta igara na sreću. Ne postoji softver koji identifikuje odliv novca na inostrana trzišta, niti softver koji bi blokirao postojanje nelegalnih on-line platformi za igre na sreću”, saopšteno je iz grupacije priređivača.

U Hrvatskoj i Federaciji BiH postoji oporezivanje dobitaka ali samo kod klađenja i lutrijskih igara, uz određena izuzeća i ograničenja, dok nema poreza na dobitke u kazinima i automat klubovima.

Nema zaštite od crnog tržišta

Crnogorski priređivači su smatrali i da će efekti ovog zakonskog predloga imati negativan uticaj, odnosno da država može da izgubi više zbog smanjenja prometa kod legalnih priređivača nego što bi dobila od naplate ovog poreza.

“Primjena ovakvog rješenja, ukoliko bi bila moguća, dovela bi do smanjenja ukupnih poreskih prihoda od igara na sreću usljed pribjegavanja korisnika sivom i crnom tržištu. Neadekvatno je fomulisana osnovica koja korisnike stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na ostale prihode jer ne uzima u obzir prenesene gubitke korisnika po osnovu drugih uplata u igrama na sreću tog dana, nedjelje, mjeseca. Predlog podstiče stvaranja crnog tržišta čime bi se smanjili prihodi države po osnovu koncesionih naknada. Zakon sve obaveze oko obračuna i naplate ovog poreza prebacuje na priređivače što nam povećava troškove za izmjene softverskih rješenja i dnevne administracije oko nametnutih obaveza. Priređivači, odnosno njihovi operateri i drugi zaposleni imali bi svojevrsnu ulogu poreskog organa koji u ime države igračima obračunava i naplaćuje porez”, naveli su priređivači.

Oni kažu i da zbog svega navedeno primjena ovakvog zakonskog rješenje pravno i tehnički nije moguća, a i da jeste izazvala bi ozbiljne posljedice po državni budžet zbog pada drugih budžetskih prihoda od igara na sreću, kao i po cjelokupnu industriju igara na sreću u kojoj radi oko tri hiljade zaposlenih.

Ako bi samo 10 odsto igrača prešlo na crno tržište, budžet gubi

Državni budžet je od koncesija za igre na sreću u 2024. godini prihodovao 34 miliona eura, dok je godinu ranije bio 22 miliona, odnosno u prošloj godini ostvaren je rast od 50 odsto ili oko 12 miliona eura.

Priređivači navode da se uvođenjem ovog poreza na dobitke rizikuje naplata svih drugih prihoda od ove djelatnosti.

“Umjesto uvećanja budžetskih prihoda kroz unapređenje kontrole i nadzora, unapređenja zaštite crnogorskog tržišta od nelegalnih (ino i domaćih) priređivača, te kroz jasno određene dodatne fiksne naknade, uvodi se zakonsko rješenje koje je tehnički nesprovodivo i koje će stvoriti pravni haos, ugroziti cjelokupnu industriju igara na sreću, izazvati nezadovoljstvo i konfuziju kod igrača i u konačnom dovesti do pada svih budžetskih prihoda od igara na sreću, jer je dovoljno da samo deset odsto igrača pređe iz legalnog sistema igara na sreću na crno tržište da se kompletni projektovani prihodi od novih poreskih dažbina potpuno anuliraju”, navedeno je iz ove Grupacije.

Ministarstvo je u obrazloženju uvođenja ovog poreza navelo da očekuje prihod od pet miliona eura u 2025. godini, ali je ta procjena rađena prije nego što je naknadnom izmjenom utvrđeno da se porez ne obračunava na dobitke do 300 eura. To bi značilo da se rizikuje prihod od 34 miliona, zbog mogućeg prihoda od par miliona eura.

Ugrožen rad kazino hotela i turizam

Priređivači kažu da su igre na sreću veoma povezane sa glavnom crnogorskom privrednom granom – turizmom, kao i da ovakav oblik oporezivanja ne postoji ni u jednoj kazino destinaciji.

“Sva crnogorska kazina nalaze se u luksuznim hotelima koji rade tokom cijele godine, a upravo kazino gosti omogućavaju tim hotelima da rade tokom cijele godine za razliku od značajnog broja ostalih hotela. Kazino turizam je jedini oblik turizma u Crnoj Gori čija sezona traje cijelu godinu. Uvođenjem ovakvog zakonskog rješenja ugrožava se i taj aspekt industrije igara na sreću i turističko-ugostiteljske djelatnosti, jer će strani igrači radije birati druge destinacije za ovu vrstu odmora i zabave, gdje neće imati ovakve dažbine. Isto važi i za kladionice i automat klubove koji značajan dio prihoda tokom ljetnje turističke sezone ubiraju od inostranih gostiju što će takođe biti ugroženo ovim zakonskim rješenjem. Država i priređivači će izgubiti značajne prihode koji se generišu od inostranih gostiju”, smatraju iz ove Grupacije.

Crna Gora ima četiri luksuzna kazino hotela – Maestral, Splendid, Crna Gora i Merit Starlit. Oni unaprijed plaćaju državi naknadu od dva miliona eura na početku rada, uz redovne mjesečne i godišnje koncesije.