Ministarstvo pravde u toku javne rasprave na Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika objediniće sve inicijative koje su upućene tom resoru, pa tako i inicijativu koja je upućena u oblasti zaštite životne sredine, a kojom se predlažu stože zatvorske kazne za paljenje otpada i guma, napuštanje životinja, krivolov…

Resor koji vodi Bojan Božović objavio je 23. januara poziv javnu raspravu na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kojim su predviđene strože kazne za ubistva žena motivisana rodnom pripadnošću, pojačane kazne za nedozvoljeno držanje i nedozvoljeno nošenje oružja, kojim se napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći vraća u KZ kao poseban član i napad na nastavnika tretira kao krivično djelo.

Nakon toga, Ministarstvu i Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) dostavljena je inicijativa multidiscipliralne komisije, kojom se, kako navode, “jasno stavlja do znanja da zagađenje rijeka, uništavanje zaštićenih vrsta i nelegalna eksploatacija prirodnih resursa, nisu prihvatljivi i moraju imati ozbiljne posljedice.

“Tokom trajanja javne rasprave Ministarstvo pravde će objediniti sve pristigle inicijative, nakon čega će, u roku predviđenom za izradu Izvještaja, razmotriti sve predloge, zajedno sa radnom grupom. S tim u vezi, konačan stav o predloženim izmjenama biće objavljen kroz Izvještaj s javne rasprave”, rekli su “Vijestima”.

U vezi sa važećim propisima i politikom sankcionisanja u oblasti zaštite životne sredine, rekli su da će “i u tom kontekstu propisane kazne biti razmotrene na nivou radne grupe, posebno u kontekstu generalne prevencije”.

Krivično djelo da bude i paljenje otpada

U predlogu u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se da se poseban akcenat stavlja “na efikasniju prevenciju, sankcionisanje i remedijaciju šteta koje narušavaju ekološki balans i zdravlje građana Crne Gore”.

U članu 303 KZ koji se odnosi na zagađenje životne sredine, predloženo je da se stavu koji se odnosi na kršenje propisa o zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju životne sredine, doda i požar.

“Ko kršeći propise o zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju životne sredine ispusti, unese, odloži ili požarom uvede određenu količinu materije ili jonizujućeg zračenja u vazduh, vodu ili zemljište kojom izazove opasnost za život, tijelo ili zdravlje ljudi ili opasnost od nastupanja znatne štete u odnosu na kvalitet vazduha, vode ili zemljišta ili za životinjski ili biljni svijet, kazniće se zatvorom do tri godine”, glasi predlog izmjene tog stava.

U članu 303a koji se odnosi na zagađenje životne sredine otpadom, predloženo je da se, uz ranija djela, uvede i paljenje, pa bi taj stav KZ glasio:

“Ko sakupljanjem, prevozom, preradom, odlaganjem, paljenjem ili odstranjivanjem otpada izazove opasnost za život, tijelo ili zdravlje ljudi ili opasnost od nastupanja znatne štete u odnosu na kvalitet vazduha, vode ili zemljišta ili za životinjski ili biljni svijet, kazniće se zatvorom do tri godine”.

Izmjene su predložene i u dijelu koji se odnosi na član 304 – Nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine. Prema tom članu, u stavu 1, lice odgovorno za preduzimanje mjera zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine koje ne preduzme propisane mjere zaštite životne sredine, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

U odnosu na to, predviđene su i kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina, ukoliko je prouzrokovana znatna šteta u odnosu na kvalitet vazduha, vode ili zemljišta ili uništenje ili znatno oštećenje životinjskog i biljnog svijeta, a predlogom se tom stavu dodaju i gljive.

Dodan je još jedan stav, prema kojem je, kako se predlaže, ista kazna predviđena i ako se isto djelo učini na štetu u odnosu na zaštićene vrste životinja, biljaka i gljiva, ili na vrste životinja, biljaka i gljiva koje su procijenjene kao ugrožene i nalaze se na nacionalnoj crvenoj listi ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva.

Zaštita gljiva predviđa se i dalje, dodavanjem, pored ostalog, i u član 305 – Protivpravna izgradnja, stavljanje u pogon i rad objekata i postrojenja koja zagađuju životnu sredinu.

Kazne i neovlašćeno držanje divljih životinja

Inicijativom koja je dostavljena resoru pravde i VDT-u, predložene su i dopune i izmjene člana 312 KZ – Iznošenje i unošenje zaštićenog prirodnog dobra i posebno zaštićene biljke, životinje i gljive i trgovanje. Osim što su i tom članu, uz biljne i životinjske vrste, dodane gljive, predložena su i tri nova stava.

Tako se predlaže da se novčanom ili kaznom zatvora do jedne godine kazni lice koje neovlašteno drži divlju životinju. Ista kazna predlaže se i za lice koje bez dozvole izlaže divlje, zaštićene ili vrste zaštićene Konvencijom o međunarodnoj trgovini CITES i za lice koje drži životinju zaštićenu Konvencijom o međunarodnoj trgovini CITES bez pasoša, dozvole za držanje ili potvrde o porijeklu kazniće.

U članu 323 – Pustošenje šuma, autori inicijative predlažu da se kaznom zatvora od jedne do pet godina kazni onaj ko bez dozvole pustoši ili obori jedno ili više stabala u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili u drugoj šumi sa posebnom namjenom.

Za šumsku krađu, takođe, predloženo je pooštravanje kazni u dijelu ako se oboreno drvo proda, ili ako je količina oborenog drveta veća od pet kubnih metara ili ako je djelo izvršeno u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi sa posebnom namjenom. Predlog je da to krivično djelo bude sankcionisano kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

Autori inicijative predložili su i dodavanje novih članova, koji se odnose na korišćenje motornih vozila u zaštićenim područjima, pa se tako predlaže da se ko upravlja motornim vozilom mimo javnih i nekategorisanih puteva u nacionalnom parku kazni kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine.

Predložena je i kazna za degradaciju životne sredine motornim vozilima, pa bi, ako predlog bude prihvaćen, onaj ko upravlja motornim vozilom van javno obilježenih puteva bez odgovarajuće dozvole, organizuje obuku ili takmičenje sa motornim vozilima na način da narušava životnu sredinu, mogao biti kažnjen zatvorom do tri godine.

Kao novi, predložen je i član prema kojem bi za zauzimanje zemljišta, koje je određeno kao zaštićeno zemljište ili područje, za prirodnu vrijednost ili za javno dobro, slijedila novčana ili kazna zatvorom do pet godina.

Istom kaznom, predlaže se, kazniće se i svako ko zauzima državno zemljište sa namjerom da ga koristi za izgradnju.

Autori inicijative predložili su i da se napuštanje životinja uvede kao novi član i da se za to krivično djelo počinilac kazni novčanom ili kaznom zatvora do jedne godine, a ukoliko učinjeno krivično djelo prouzrokuje smrt životinje ili je napušten veći broj životinja, lice će se, predloženo je, kazniti kaznom zatvora do dvije godine.

Multidisciplinarnu komisiju koja je napravila predloge formiralo je javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.

Komisiju čini 11 članova, među kojima su Darko Saveljić (Agencija za zaštitu životne sredine), kao predsjednik, članovi iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomitorvić, Tamara Brajović i Miloš Sekulović, Zoran Tomović (Uprava policije), Zehra Demić (Uprava za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore), dr Danilo Mrdak (Univerzitet Crne Gore), Aleksandar Dragićević (ekološki i građanski aktivista), Jovana Janjušević (NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica), Andrijana Mićanović (NVO Crnogorsko društvo ekologa), Vuk Vujisić (NVO Ozelenimo Crnu Goru), Vuk Saičić (NP Skadarsko jezero) i Stefan Ivanović (Uprava NPCG).