Crnoj Gori prema podacima Uprave za statistiku Monstat u posljednjoj deceniji rođeno je čak 3.000 dječaka više nego djevojčica.

Ni nakon sedam godina od kampanje protiv prenatalnog pola ,,Neželjena“, sitacija nije mnogo bolja. Samo u ovoj godini do kraja maja, rođeno je 67 djevojčica manje nego dječaka

Prenatalni testovi, biopsija horionskih čupica, neke su od metoda ranog utvrđivanja pola, zlupotreba, na štetu nerođenih djevojčica, tvrde sagovornici i sagovornice na ovu temu.

Sagovornica koja je željela ostati anononimana, kaže da je doživjela bolnu spoznaju, na jednom ginekološkom pregledu. Naime, u toku pregleda željela je čuti da li je sve u redu sa plodom, ne, i saznati pol bebe, međutim, ginekolog je naglo počeo da je udara po butinama, vidno ozaren vičući : „Bravo! Nosiš muško!“ U nevjerici je, kaže gledala čovjeka koji je istrčao iz ordinacije, da potraži njenog muža i saopšti, da će dobiti nasljednika.

– Prije nekoliko nedjelja, tačnije 17. novembra, navršilo se punih sedam godina, od kada smo pokrenuli, da kažem, lansirali sad već čuvenu kampanju Neželjena, a kojom smo htjeli da podignemo svijest o problemu selektivnih abortusa u Crnoj Gori. Nažalost, u proteklih sedam godina nije se puno toga promijenilo po tom pitanju, čak smatram lično da su se moguće, stvari i pogoršale – ocijenila je građanska aktivistkinja Sandra Vujović.

– Tako da danas kada vidimo i čujemo da neka porodica ima tri djevojčice i da je ta žena i buduća majka ponovo želi da donese djete na ovaj svet, mi se zapravo pitamo, a negdje i ne moramo, da ona ne želi proširenje porodice, već da jednostavno žele muško djete. To je najveći pokazatelj koliko smo zapravo kao društvo neiskreni i da naše djevojčice ne volimo dovoljno – smatra Rebeka Čilović iz NVO Poligon za žensku izuzetnost-Sofija.

Po podacima Monstata, u posljednje dvije decenije, na 109 dječaka, u prosjeku se godišnje rađa 100 djevojčica. Najveći dizbalans bio je 2014. godine kada je broj djevojčica bio manji za 365. U prvoj polovini ove godine rođeno je 67 dječaka više nego djevojčica.

Ginekološkinja Jovana Grdinić navodi da danas, kada živimo u eri gdje imamo veliki broj parova koji se bore da ostvare potomstvo, imamo i veliki broj parova koji ne žele dijete određenog pola.

– Kod nas na sjeveru je daleko češće to žensko dijete – dodala je.

Željka Ralević, ginekološkinja Doma zdravlja u Podgorici ističe da postoji paleta prenetalnih testova.

-Zatim, imamo amniosentezu, koja se radi od šesnaeste do osamnaeste nedelje i koja nam daje cjelokupni kariotip, hromozomski. Imamo biopsiju horionskih čupica, koja se radi prije dvanaeste nedelje, ali koju, uglavnom, rade žene u gradovima u okruženju, znači u većim medicinskim centrima – objašnjava Ralević.

Iako genetsko testiranje zbog biranja pola nije dozvoljeno, dodaje, najčešće mjesto gdje ga žene iz Crne Gore rade je region.

Cijena biopsije horionskih čupica u prvatnim klinikama se kreće od 300 do 350 eura, a na rezultat se čeka dva dana. Na poziv jedne klinke u regionu, predstavljajući se kao trudnica, koja bi željela da zbog pola uradi biopsiju horionskih čupica , odgovor je bio ,, mislim da ćemo naći rješenje kada se vidimo”.

U Crnoj Gori su najviše zastupljeni Nifty prenatalni testovi, kojim se iz krvi majke saznaje pol djeteta. Rezultati testa su precizni u 12. nedjelji trudnoće, po isteku zakonskog roka za abortus. Na rezultate testa se čeka od 10-14 dana, a cijena je 600 do 800 eura.

– Tako da, svakako, sve o čemu pričamo i sve što govorimo, nam kaže da negdje do 10. nedelje ne bi trebalo da znamo pol djeteta. Šta se dešava u međuvremenu, to se nameće kao pitanje, i gdje završavaju te žene koje, realno postoje, a koje negdje stvarno priželjkuju mušku djecu poslije rođenih djevojčica – kazala je Ralević.

Grdinić navodi da je test najbolje uraditi nakon 10. nedelje, ali napominje da imate ginekologe koji će između 10. i 12. nedelje,uraditi prekid trudnoće.

– Iako za to treba da se sazove specijalna komisija za taj prekid trudnoće, između 10. i 12. nedelje. Ko radi prekide trudnoće i gdje se oni rade? Vrlo često u privatnim ordinacijama. U Crnoj Gori ima vrlo malo registrovanih privatnih ordinacija i mnogo privatnih ordinacija koje rade i dan-danas, što se kaže, na crno i u njima je najlakše uraditi takav prekid trudnoće – dodala je.

Prekid trudnoće je dozvoljen samo na osnovu medicinskih indikacija, i po odobrenju etičkog komiteta Kliničkog centra Crne Gore od 20. do 32. nedjelje.

Aleksandar Grdinić, subspecijalista perinatology objašnjava da medicinska stanja, u kojima smatraju da, beba neće imati kvalitetan postnatalni život, ili stanja koja ugrožavaju život majke, dozvoljavaju izvršenje prekida trudnoće.

U Crnoj Gori ne postoji nijedan dokaz selektivnog abortusa. Međutim, postoji činjenica da će za nepunih 20 godina biti 8.000 žena manje, nego muškaraca, a postoje i priče žena koje nas ispisuju.