Posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore jeste dobar, ali ne bih ga ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo društvene kohezije neophodan za integracije. Progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba „još bolji“ izvještaj da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan da postane država članica Unije do 2028. godine. To u optimističkom scenariju najvišeg stepena znači, po najavi Vlade, da bismo trebali zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine – kazala je za Pobjedu prof. Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije.

Govoreći o neophodnosti konsenzusa za ključne reforme i mobilizacije crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podršku procesu integracija na svim nivoima, Đurović je poručila da Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine, te tom prilikom voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe) i ništa više od toga. Poručila je da radikalne i nepotrebne prijedloge, kao što je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog društva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, nijesu dio našeg procesa integracija, te da ih ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu. Đurović je kazala da oni koji insistiraju na ovim pitanjima nose najveći dio odgovornosti, a posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput pedsjednika Skupštine Crne Gore.

Izvještaji i ocjene

– Ovo je 22. izvještaj Evropske komisije posvećen analizi progresa na putu integracija, prvo u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, a od 2012. godine i samog procesa pristupanja Uniji. Prvi izvještaj Komisije objavljen je na proljeće davne 2002. godine, a prvih pet izvještaja odnosilo se na proces stabilizacije i pridruživanja u okviru SR Jugoslavije, odnosno državne zajednice SCG. Tek peti izvještaj izdvaja Crnu Goru kao posebnu državu – potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Prva tri izvještaja zvali su se godišnji izvještaji, od 2005. do 2014. godine zvali su se izvještaji o progresu, dok od 2015. godine imamo samo „izvještaje“, jer se „progres“ periodično više i nije dešavao između dva izvještaja u pojedinim zemljama proširenja, pa je taj dio naslova izvještaja postao višak. Dakle, od 2015. godine imamo samo „izvještaje“ i oni su dobili dvije opisne ocjene po poglavljima pregovora – posjetila je Đurović.

Objasnila je da se prva ocjena odnosi na sveukupnu spremnost zemlje da sprovodi EU politike i usvaja evropske standarde (spremnost za članstvo), a drugi indikator odnosi se na to koliko je zemlja bila posvećena integracijama u periodu između dva izvještaja (dinamika između dva izvještaja, odnosno dinamički indikator).

– Deskriptivne ocjene možemo pretvoriti u numeričke i baviti se i statistikom napretka u jačanju EU agende u zemlji. Komisija gotovo svake godine dalje unapređuje izvještavanje, biva sve ciljanija i daje kratke i jasne ocjene, te iste takve preporuke. Od 2015. godine, možemo ova dva indikatora pratiti statistički po zemljama, po svim poglavljima, uključujući poglavlja vladavine prava, pa čak i ocjenu opštih administrativnih kapaciteta i ispunjenost ekonomskih kriterijuma za članstvo – kazala je Đurović.

Prema njenim riječima, ako kažemo da je zemlja postepeno ostvarivala progres u usvajanju evropskih standarda, to nam potvrđuje indikator sveukupne spremnosti za članstvo (indikator statusa).

– On je zaista u Izvještaju za 2024. godinu prosječno najveći, i na skali od jedan do pet, prosječna ocjena je 3.20. U periodu 2015-2024. godine, ova se ocjena postepeno povećavala i sa 2.82 došla do 3.20. Zemlja treba ostvariti prosječno više od ocjene četiri da bi bila spremna za članstvo. Ovaj indikator se ne mijenja preko noći i treba puno napora da se izborimo sa „decimalama“ i pređemo prag ocjene četiri – istakla je Đurović.

Navela je da nam drugi indikator, indikator dinamike rezultata zemlje na putu integracija između dva izvještaja Komisije (dinamički indikator), govori dosta o nivou posvećenosti sve tri grane vlasti procesu EU integracije i ukupnom političkom i ekonomskom ambijentu za pristupanje Uniji.

– Taj indikator u 2024. godini je 3.09 i obilježava ga dobijanje tzv. IBAR-a, pozitivne ocjene ispunjenost prelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i

„interna spremnost“ u poglavljima koja ciljamo da privremno zatvorimo do kraja godine – digitalna transformacija i mediji, industrija, intelektualna svojina i zajednička spoljna i bezbjednosna politika. Da zaključim, u devet izvještaja koji od 2015. kvantitativno prate progres u integracijama, ovo nije najbolji rezultat, jer je prosječna ocjena – indikator progresa od 3.09, bila bolja u tri izvještaja u periodu 2015-2017. godine – kazala je Đurović.

Što sve moramo

Prema njenim riječima, ovogodišnji izvještaj je dobar, ali ne i najbolji do sada.

– Dakle, ovo jeste dobar izvještaj, ali ne bih ga ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo društvene kohezije neophodan za integracije. Progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba „još bolji“ izvještaj, da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan #28do28, da postane država članica Unije do 2028. godine. To u optimističkom scenariju najvišeg stepena znači, po najavi Vlade, da bi trebalo zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine. Uvesti evropske propise, fluentno ih sprovoditi u praksi, to dokazati mjerljivim indikatorma u ključnim oblastima politika, kao i imati dovoljne administrativne kapacitete da učestvujemo u procesu vođenja zajedničkih EU politika, te u procesu donošenja odluka unutar EU institucija – kazala je Đurović.

Prema njenim riječima, posebno kritični su nam administrativni kapaciteti, harmonizacija propisa, obuke i koordinacija politika, ali ne manje važne su nam i investicije u proces, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu, do neophodnih investicionih ulaganja u jačanje sve tri grane vlasti, posebno sudske.

– A u samim temeljima preduslova za pristupanje – leži snažna politička podrška za proces. Dakle, sve nam može, a ne mora, biti kritično. Sve u svemu, na skali optimizma Agende 2028, od jedan do 10, naši zvaničnici istakli su 10. Vidjećemo koliko je to realno. Radi se o izuzetno kratkom perodu, a iskustvo nas uči da u finišu pregovora sve grane vlasti rade maksimalnim kapacitetima, a same investicije u proces kreću se i do četiri odsto BDP-a, gdje su ključne investicije u ljude, pa onda u sve ostalo – istakla je Đurović.

Kazala je da postoji i drugi aspekt analize.

– S obzirom na to da je ovo više proces vođen Komisijom, a ne samom zemljom, može se desiti da se ta atmosfera nastavi, pa čak i ojača ova trenutna otvorena politička podrška za Crnu Goru i njeno pristupanje. Ta politička odluka Unije, data kroz stav Komisije, može biti presudna u slučaju Crne Gore. To bi značilo da se ponovi scenario pristupanja zemlje koja formalno nije bila „spremna za članstvo“ po kriterijumima pristupanja i izvještaju Komisije, ali je primljena, po podršci država članica, zbog određenih geopolitičkih ambicija i potreba same EU (npr. slučaj Grčke, ali i nekih zemalja petog proširenja). Operativno, to bi značilo dobro preispitivanje svih zatraženih tranzicionih perioda i njihova revizija, bilo bi toga mnogo više u ovom scenariju ubrzanog pristupanja. A za sve akcije, kao i kritične prve tri godine članstva, potrebna je detaljna finansijska projekcija investicija, kontribucija i očekivane finansijske podrške – istakla je Đurović.

Na pitanje ima li Crna Gora širok politički konsenzus o ključnim reformama koje traži EK, Đurović kaže da, ako je pristupanje Uniji prioritet, onda konsenzus moramo graditi na EU platformi.

– A to znači ne formalno, nego suštinsko opredjeljenje za „zeleno svjetlo“ za EU propise u Skupštini, podrška pravosuđu u svim javno iznijetim kritičnim aspektima – jer se bez njih ovaj cilj ne može ostvariti, kao i mobilizacija crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podršku procesu integracija na svim nivoima – kazala je Đurović.

Poručila je da to znači da se Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine.

– U tom periodu, voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe), i ništa više od toga. Ustav treba da nas štiti od nepotrebnih dodatnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene društvene energije neophodne za jedinstven proces pristupanja Uniji – kazala je Đurović.

Odgovornost

Druge radikalne i nepotrebne prijedloge, poručila je ona, kao što je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog društva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, cijenim da nijesu dio našeg procesa integracija, te da ih u tom smislu – ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu. Svaka politička grupacija nosi svoj dio odgovornosti, a one koje insistiraju na ovim pitanjima nose najveći dio odgovornosti. Posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore. Stoga bi bilo neophodno da od tih inicijativa prepoznati politički subjekti odustanu i da se istinski posvete građenju političkog konsenzusa za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. To im je obaveza prema građanima – poručila je Đurović.

Prilika koju ne smijemo propustiti

– Evropskoj uniji treba jedna relativno uspješna priča proširenja u regiji, koja bi bila motiv za ostale da nastave reforme, a time bi se smanjio i dio bezbjednosnih rizika, koji sve nas brinu. Tu nam EU otvara vrata, koju priliku mi ne smijemo propustiti – kazala je Gordana Đurović.

Istakla je da u „Komunikaciji o proširenju“ EU prepoznaje naše signale, da imamo ambiciju završiti pregovore od kraja 2026. godine.

– U drugom dijelu rečenice, Komisija navodi da „je spremna da podrži taj optimizam, i to konkretnom podrškom za zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine, kao i podrškom suštinskoj agendi integracija u 2025. godini“ ukoliko Crna Gora ubrza reforme. Pored jasne mape puta, za to je neophodan širok politički konsenzus oko ključnih reformi, uključujući i izborno zakonodavstvo.

Interesantno je da je Albanija, okuražena otvaranjem prvog klastera u oktobru i predlaganjem otvaranja šestog klastera do kraja godine, takođe „signalizirala“ da želi zatvoriti pregovore, i to do kraja 2027. godine. Komisija odgovara da je spremna da podrži i taj optimizam, naravno uz ogromne reformske napore zemlje. Albanija se intenzivno mijenja i sve postaje moguće. Odgovor Komisije na oba signala to potvrđuje – kazala je Đurović.