Strategija za reformu obrazovanja za narednih deset godina koju je resorno Ministarstvo predstavilo krajem prošle godine uliva povjerenje, jer trenutno imamo prevaziđen sistem i po pitanju djece i nastavnika – obrazovni program nije u dobrom stanju, kazali su sagovornici Pobjede.

Nedavno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su sačinili nacrt dokumenta koji definiše pravce razvoja obrazovnog sistema za narednih deset godina. Strategija, kako je tada predočeno, obuhvata ključne pravce razvoja obrazovnog sistema uključujući ravnomjernu dostupnost obrazovanja, smanjenje socijalnih i regionalnih razlika, te osposobljavanje djece i mladih za život u savremenom društvu kroz razvoj relevantnih vještina i kompetencija. Istaknuto je i da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život.

Osnaživanje nastavnika

– Cilj nam je da osiguramo da svako dijete ima pristup obrazovanju koje ga priprema za izazove savremenog svijeta kroz sticanje relevantnih znanja i vještina. Posebnu pažnju posvetićemo osnaživanju nastavnika i vaspitača kako bismo pružili adekvatnu podršku djeci iz osjetjivih grupa i njihovim porodicama, stvarajući inkluzivno i podsticajno školsko okruženje – saopštila je tada ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović.

Nijesu svi predstavnici organizacija koje prate obrazovanje, kako su rekli, u mogućnosti da govore za Pobjedu na ovu temu, ali su je komentarisali predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović i predsjednik Prosvjetne zajednice Petar Špadijer.

Božović kaže da su imali predstavnika Sindikata koji je bio u radnoj grupi koja se bavila reformom školstva, ali da nije još jasno ,,kuda će sve to da ide“.

– U svakom slučaju planovi i programi moraju da se prečešljaju, možda i novi udžbenici da se pišu ili sadašnji da se poprave. Ono što je najviše problematično jeste da su naša djeca izgubila pažnju i fokus, sve ih manje škola interesuje. Ne zanima ih gradivo koje predajemo – kaže Božović.

On je objasnio da se nastavnici trude da ih zainteresuju, ali da je to sve teže ostvariti. Ističe da djeca ne mogu da prate gradivo, odnosno da nemaju koncentraciju za više od deset ili 15 minuta.

– To je nešto što se ne dešava samo u Crnoj Gori, nego svuda u Evropi. Pitanje je da li su mobilni telefoni poremetili pažnju djeci, kratki sadržaj… – rekao je Božović.

Predsjednik Prosvjetne zajednice Crne Gore Petar Špadijer smatra da u ovom trenutku još ne možemo govoriti o realizovanju reforme, već o kreiranju jedne široke strategije za sljedećih deset godina. Ono što, kako navodi, uliva povjerenje jeste da se u tim strategijama insistira na visokokvalitetnom, a svima dostupnom obrazovanju, osnaživanju nastavnog kadra, modernizaciji infrastrukture ali i transparentnost u donošenju odluka u vezi sa sistemom obrazovanja.

– Prilagođavanje predmetnih programa, opremljenost i bezbjednost prostora, nedostatak jasnih i preciznih zakona i pravilnika, dodatno rasterećenje nastavnika od administrativnih obaveza neke su od tema o kojima treba razmišljati u budućem periodu – rekao je on.

Mjesto znanja 

Komentarišući što je ključno što nedostaje obrazovnom sistemu da bi stanje bilo bolje, kaže da škole moraju biti mjesta gdje učenici dobijaju kvalitetna i upotrebljiva znanja koja će im omogućiti bolji i sigurniji nastavak školovanja u narednoj etapi.

– Od izuzetnog je značaja da u našim školama rade kvalitetni nastavnici koji moraju biti visoko stručni, otvoreni za nova saznanja i nove metode ali i profesionalci sa visoko etičkim kvalitetima. Ništa manje bitno, na rukovodećim mjestima u školama moraju biti ljudi sa integritetom, stručnim autoritetom i vizijom, spremni i sposobni da upravljaju kompleksnim sistemom poput škole. Za navedene karakteristike nikako ne mogu da kažem da u ovom trenutku nedostaju našem obrazovnom sistemu, ali da ima prostora za poboljšanje, svakako da ima – istakao je on.

Jedan od velikih problema već dugo, podsjeća Špadijer, jeste prebukiranost škola i nužnost izgradnje novih u Podgorici i Budvi, ali i nužnost adaptiranja škola u drugim gradovima.

-U ovom trenutku se sprovodi adaptacija u jednom broju škola, ali i nakon tog posla ostaće dosta škola koje čekaju bolje uslove – rekao je on.

Teško do rješenja

Božović ističe da razgovaraju sa predstavnicima Ministarstva o unapređenju stanja u obrazovnom sistemu, ali da se rješenje ne nazire lako.

-Trenutno imamo prevaziđen sistem i po pitanju djece i nastavnika. Obrazovni program nije u dobrom stanju – rekao je Božović.

Dodaje da sve manje mladih i odličnih ljudi upisuje nastavničke fakultete, te da se ne bilježi samo deficit kadra prirodnih nauka.

– Ne možete ni učitelja lako da nađete. Dešava se da se studenti moraju angažovati da budu učitelji, do skoro nijesu bili deficitarna struka. Nemate više vaspitača na birou rada kada neko ode na bolovanje da možete lako da nađete zamjenu – rekao je on.