Nestabilne cijene nafte na svjetskom tržištu, ostavile traga i na Crnu Goru. I to pozitivnog, jer su cijene naftnih derivata u našoj državi na gotovo istorijskom minimumu.

Nakon posljednjeg obračuna Ministarstva ekonomije, dizel je pojeftinio na 89 centi, a ova cijena je ujedno i jedna od najnižih u cijeloj Evropi.

U biltenu Ministarstvu ekonomije su objavljene cijene dizela u zemljama Evropske unije, kao i u državama Zapadnog Balkana.

Od članica EU, jedino Luksemburg i Bugarska imaju jeftiniji dizel u odnosu na Crnu Goru. Cijena za litar ovog goriva je 84 centa u Luksemburgu, odnosno 87 centi u Bugarskoj.

U ostalim državama koje su dio Evropske unije dizel je skuplji i u prosjeku se kreće od 90 centi (Poljska) do 1,26 eura, koliko košta litar u Švedskoj.

Kada su u pitanju države Zapadnog Balkana dizel je, u odnosu na našu državu, jeftiniji u Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Makedonci toče dizel po cijeni od 69 centi za litar, dok u BiH cijena iznosi 0,81 cent.

Ubjedljivo najjeftiniji dizel je u Rusiji. Cijena je 58 centi po litru. Od ukupne cijene dizela u Crnoj Gori, 44 centi po litru iznosi akciza.

Poslije, velikog pada, cijene nafte porasle su juče na međunarodnim tržištima iznad 29 dolara pod uticajem ublažavanja mjera zaštite od korona virusa u nekim evropskim i azijskim zemljama, ali i u nekim američkim saveznim državama.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla za 2,2 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 29,22 dolara.

Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,95 dolara višoj cijeni, od 22,34 dolara.

Švajcarska banka UBS procjenjuje da će ublažavanje ograničenja pomoći uspostaviti ravnotežu ponude i potražnje na naftnom tržištu u trećem tromjesečju.

Predviđaju i manjak u distribuciji do četvrtog tromjesečja, procjenjujući da će cijene nafte na londonskom tržištu do kraja godine porasti na 43 dolara, te na 55 dolara do sredine 2021. godine.

“Procjene za ovu i sljedeću godinu sve su bolje: potražnju bi trebao poduprijeti oporavak globalne ekonomije”, zaključuje Giovanni Staunovo iz UBS-a.

U investicionoj banci Morgan Stanley smatraju da je prekomjerna distribucija na globalnim tržištima vjerovatno dosegnula vrhunac i da bi kriza sa skladišnim prostorom mogla jenjavati.

“Zalihe su porasle, iako ne tako jako kao što se strahovalo, s obzirom na pojačanje mjere održavanja distance u martu. Registrovani rast zaliha nije bio velik kao što smo se pribojavali”, navodi se u bilješci.

U aprilu su svjetska potražnja i cijene ipak zabilježile najveći gubitak u istoriji trgovanja a oporavak će vjerovatno biti spor jer se vazdušni saobraćaj neće tako skoro obnoviti.

Izvršni direktor australijskog nacionalnog prijevoznika Qantas Airwaysa Alan Joyce izjavio je juče da će se potražnja za međunarodnim putovanjima vratiti na nivo prije korona-krize tek za nekoliko godina.

OPEC je juče objavio da je cijena barela njegovih članica u ponedjeljak iznosila 18,36 dolara, što znači da je porasla 1,84 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.