Pametni telefoni, laptopovi i društvene mreže postali su nezaobilazni dio svakodnevnog života, a istraživanja pokazuju rast njihove prisutnosti među korisnicima. Ipak, prekomjerna upotreba tehnologije stvara potrebu za balansiranjem digitalnog svijeta i očuvanjem mentalnog zdravlja, što postaje sve važniji izazov.

Prekomjerna upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija dovela je do pojave koncepta digitalnog detoksa, a privremeno udaljavanje od tehnologije postalo je trend. Stručnjaci upozoravaju na značaj pravljenja balansa između digitalnog svijeta i potrebe za odmorom i očuvanjem mentalnog zdravlja.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Nada Marjanović za “Forbes Srbija” izjavila je da je sa fiziološkog stanovišta moguće živjeti bez tehnologije, što bi čak moglo biti poželjno. Ipak, postavlja se pitanje – da li nam je tehnologija neophodna da bismo bili dio društva? U današnjem društvu, tehnologija postaje neizbježan dio života. Zaboravite li telefon kod kuće ili vam ga neko ukrade, nastaje panika, jer važno je imati pristup digitalnim dokumentima i novcu. Kako bi bilo moguće završiti studije bez internet konekcije? Bez tehnologije, teško bismo funkcionisali u modernom društvu.

Nada ističe da, iako tehnologija postaje neizbježan dio naših života, važno je da je koristimo kao sredstvo, a ne kao srž života. Prijetnja je u tome da se može doći do tačke kada ćemo se sjediniti sa tehnologijom i prestati da prepoznajemo granice između stvarnog života i digitalnog svijeta.

Nada se poziva na istraživanja koja pokazuju da prekomjerna upotreba tehnologije može imati ozbiljne posledice, naročito za djecu i mlade. Američki žurnal preventivne medicine otkriva da djeca od pet do 18 godina, koja više od dva sata dnevno provode koristeći tehnologiju, mogu patiti od problema poput gojaznosti, oštećenja kognicije, problema sa pažnjom, hiperaktivnosti, lošijeg akademskog uspeha, pa čak i suicidalnih ideja. Takođe, istraživanja pokazuju da broj socijalnih mreža koje osoba koristi korelira sa nivoom anksioznosti. Što više mreža imamo, to više anksioznosti možemo iskusiti.

Prekomjerna upotreba pasivnog „skrolovanja“ na društvenim mrežama može uticati na naš hormonalni status. Kako objašnjava Nada, fizički kontakt, poput zagrljaja, luči hormone koji stabilizuju raspoloženje. S druge strane, pasivno „skrolovanje“ stvara privid zabave, ali ne doprinosi stabilizaciji emocija. Ovaj nedostatak fizičke aktivnosti i stvarne interakcije može smanjiti naše samopouzdanje, jer ono zavisi od aktivnog angažmana u stvarnom svijetu.

Brzi protok informacija na društvenim mrežama može stvoriti strah od propuštanja (FoMO), jer želimo da ostanemo u toku sa svim društvenim dešavanjima. Nada objašnjava da društvene mreže omogućavaju trenutni pristup informacijama, zbog čega ljudi ne žele da propuste ništa. Međutim, ovo može dovesti do povećanog poređenja sa drugima, što stvara lažnu predstavu o tome šta smo postigli. Na kraju, povećava se „ljestvica sreće“ i doživljaja ispunjenosti, dok stvarno iskustvo može biti prazno.

Stručnjaci savjetuju primjenu pravila 20-20-20 kako bismo smanjili negativne efekte prekomjernog korišćenja ekrana. Ovo pravilo podrazumijeva da svakih 20 minuta gledanja na ekran, treba napraviti pauzu i gledati u nešto udaljeno 20 stopa (oko 6 metara) najmanje 20 sekundi. Takođe, važno je uzimati pauze tokom profesionalnog korišćenja tehnologije, a posle posla provoditi vrijeme na svežem vazduhu i u kontaktu sa prirodom.

Novinarka i psihološkinja Anđela Stevović Nikolić predlaže nekoliko strategija za smanjenje vremena provedenog uz tehnologiju. Preporučuje postavljanje limita za korišćenje telefona, pravljenje liste aktivnosti koje ne uključuju tehnologiju, kao i odlazak u prirodu i veći kontakt sa ljudima. Osim toga, Anđela praktikuje digitalni detoks svakog mjeseca, povremeno se udaljavajući od tehnologije na nekoliko dana.

Stručnjaci ističu da hronična prekomjerna upotreba tehnologije može ometati prirodne biohemijske procese u mozgu, dovodeći do osećaja anksioznosti, napetosti i panike. Takođe, prekomjerno vrijeme provedeno uz ekrane može dovesti do smanjenja mentalnog zdravlja, zbog gubitka kontrole nad sopstvenim impulsima i nesigurnosti.