Vlasti su sanaciju crne ekološke tačke, deponije jalovine rude olova i cinka, u pljevaljskom naselju Gradac, obećavale od 2008. godine, da bi radovi konačno počeli prije tri godine, a završetak radova se već dva puta odgađa. Naime, izvođač radova, podgorička kompanija „Bemaks“ imala je obavezu da do kraja prošle godine okonča poslove na ovoj deponiji, a kada se to nije desilo, rok je pomjeren za maj ove godine. Međutim, ni u maju poslovi nijesu završeni, već je rok završetka radova pomjeren za kraj septembra.

Nikako nije dobro što se završetak poslova na ovoj deponiji stalno odlaže. Imali smo situaciju da su se od 2008. do 2019. godine davala obećanja da će radovi početi. Sada imamo praksu da se stalno odgađa završetak posla. Za čitavo to vrijeme i ranije, trpe građani naselja Gradac i šire, kaže izvršni direktor Ekološkog društva „Breznica“ Milorad Mitrović, napominjući da se jalovište nalazi na obali rijeke Ćehotine i da su se mnoge opasne materije slivale u ovu rijeku koja se uliva u Drinu.

Prema njegovim riječima, dok se čeka završetak radova na ovoj deponiji, nova deponija jalovine raste u neposrednoj blizini Rudnika olova i cinka „Šuplja Stijena“. Deponija se nalazi i u blizini naselja Šula, koje je od naselja Gradac udaljeno manje od 15 kilometara.

Sasvim je sigurno da s novom deponijom dobijamo i nove ekološke probleme. Predstavnici Rudnika „Šuplja Stijena“ tvrde suprotno, ali ih u tome demantuje prašina koja dolazi s ove deponije – kaže Mitrović, poručujući da je on mnogo više zadovoljan s radovima koji se izvode na deponiji pepela i šljake Maljevac. On kaže da je na ovoj deponiji urađen dobar dio posla i da su poslovi kvalitetno urađeni.

Kakav će stav Vlada zauzeti oko poslova na rekultivaciji deponije Gradac, kao i oko stvaranja nove deponije, vjerovatno će se više znati kada aktuelni ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović posjeti naselja Šula i Gradac. Ministar Mitrović je takvu posjetu najavio tokom nedavnog obilaska deponije Maljevac.

Nikada nisam bio u naselju Šula. Otići ću i tamo da se upoznam s radom Rudnika olova i cinka „Šuplja Stijena“ – kazao je Mitrović, dodajući da očekuje da će radovi na deponiji Gradac biti završeni do kraja septembra.

Kada su u pitanju pomenuti radovi, stanovnici naselja Gradac ovih dana se jedino žale na prašinu koju podižu kamioni dovozeći potreban materijal na deponiju.

Prašinu podižu kamioni i druga mehanizacija, ali moram priznati da izvođač radova kroz naselje sve češće pere i prska ulice. Ono što je dobro jeste činjenica, da se, i pored velikih vrućina, prašina više ne širi do naselja iz pravca deponije – kazala je predsjednica MZ Gradac Olivera Despotović. Dodala je da je prethodnih godina prašina s deponije gušila ovo naselje.

Agencija za zaštitu prirode je za rekultivaciju deponije u naselju Gradac izdvojila osam miliona. Prema zvaničnim tvrdnjama iz kompanije „Bemaks“, do sada su u potpunosti završeni zemljani radovi, kao i stabilizacija jalovišta. Iz „Bemaksa“ navode kako je završeno više od 90 odsto radova na preoblikovanju flotacijske jalovine, ali betonski radovi nijesu ni počeli.

Za crne ekološke tačke kredit od 50 miliona

Svjetska banka je 14. septembra 2014. godine odobrila Crnoj Gori kredit od 50 miliona eura za troškove projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, kojim je predviđeno eliminisanje četiri crne ekološke tačke. Ova sredstva su opredijeljena za deponiju grita u Bijeloj, deponiju šljake i pepela Termoelektrane i jalovište rude „Gradac“ u Pljevljima, kao i basen crvenog mulja i čvrstog otpada na lokaciji KAP-a.

U martu 2019. godine, počeo je projekat remedijacije zemljišta u Bijeloj. Za realizaciju je bila zadužena francuska kompanija Valgo. Tako je u Španiju izvezeno oko 38 hiljada tona grita iz Brodogradilišta, a za Ukrajinu četiri hiljade tona iz Porto Montenegra.

Posao je stao 5. avgusta 2019. godine, jer od tada nijedan brod nije isplovio iz Bijele, iako su nadležni pokušavali da nađu rješenje i odredište za planirani izvoz grita.

Za ovaj posao, remedijaciju zemljišta u krugu nekadašnjeg Brodogradilišta, Svjetska banka odobrila je Vladi Crne Gore kredit od 23 miliona evra. Ugovor ističe krajem juna ove godine i do tada posao mora biti završen. Ranije su iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine saopštili da su se od 1. jula prošle godine stekli uslovi za naplatu penala kompaniji Valgo zbog kašnjenja u završetku posla.

Kada je u pitanju basen crvenog mulja u KAP-u, ovaj posao nije ni počeo. Tehnička dokumentacija za sanaciju basena KAP-a trebalo je da bude predata Svjetskoj banci krajem juna 2020. godine, ali je „na zahtjev crnogorskih vlasti, datum zatvaranja odgođen za 30. jun ove godine“.