Odlaganjem primjene novog Zakona o šumama one su ugrožavaju, a Crna Gora gubi ogroman novac, saopšteno je u emisiji „Epicentar“ Gradske televizije. Iako je Zakon usklađen sa međunarodnim standardima, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima odbila je da ga primjeni, tvrdi državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Andrija Delić. Načelnik Direkcije za šumarstvo, Ranko Kankaraš ističe da je stanje šuma sa aspekta procesa sušenja, nesprovođenja sanitarnih mjera i zaštite od požara veoma loše.

Problem sa Zakonom o šumama je, kako ističe Delić, u njegovoj primjeni od strane Uprave za gazdovanje šumama.

„Zakon je urađen po svim predviđenim procedurama. Takođe, prošao je Evropsku komisiju, Svjetsku banku, Vladu, Odbor za poljoprivredu i na kraju prošao je i skupštinsko zasijedanje gdje je izglasan. Međutim, problem je sa primjenom. Uprava za šume je svojevoljno odbila primjenu i mi smo se nakon odbijanja primjene koja je bila predviđena 1. janura pobunili. To nije ni u skadu sa Ustavom, ni zakonskim okvirima, odnosno ustavno-pravnim poretkom naše države“, kazao je on.

Naglasio je da je direktor Uprave za šume, Rajković, od početka bio protiv Zakona o šumama.

„Na Odboru za poljoprivredu je već bio protiv Zakona. Na Odboru za poljoprivredu gospodin Kankaraš i ja smo branili taj zakon, on je već bio protiv tog zakona  i napadao nas je kao da nije učestvovao u samom nacrtu. Ja sam tad već primjetio da postoje stvari koje su iza kulisa koje će vremenom izaći na vidjelo. Tako da je od samog starta bila prisutna opstrukcija Zakona, odnosno i prije njegovog donošenja“, istakao je Delić.

Načelnik Direkcije za šumarstvo, Ranko Kankaraš istakao je da Crna Gora jedina država u regionu koja nema državno preduzeće za gazdovanje šumama i koja nema uređen sistem gazdovanja šumama.

„Na način da svo drvo koje izađe na tržište bude praćeno kroz sistem koji važi u EU. Kada govorimo o bivšem modelu korišćenju šuma, rezultati i efekti tog sistema bili su nepovoljni sa svih aspekata. Prevashodno ekonomskih zbog toga što valorizacija šuma nije bila adekvatna onome što su njeni potencijali. Drugo, Zakon je 10 godina bio neusaglašen sa evropskim propisima. Treće, Zakon nije pružao mogućnost za razvoj drvne industrije“, kazao je Kankaraš.

Reforma je planirana sedam, osam godina, navodi Kanakaras, te dodaje da sada kada se očekuje primjena ljudi iz sistema je ne žele.

„Primjena je važna zbog toga što mi moramo da uredimo tržište drveta. Moramo krenuti u procedure koje pretpostavljaju da drvo koje izađe iz državnih šuma bude dio poreskog sistema gdje biti moguće ispratiti sve tokove kretanja drveta i proizvode od drveta. Biće moguće i primjeniti program razvoja drvne industrije“, objasnio je on.

Istakao je da zbog toga što su prihodi od prometa drveta mali, u sistemu se ne dobija novac za uzgoj i zaštitu šuma.

„Stanje šuma u Crnoj Gori sa aspekta procesa sušenja šuma, aspekta nesprovođenja sanitarnih mjera i zaštite od požara je veoma loše. Mi moramo sprovesti reformu kako bi se obezbjedila sredstva za unapređenje tog sistema, a jedina održiva praksa u zemljama EU i zemljama regiona je jedno državno preduzeće koje će sve te radove na uzgoju i zaštiti šuma finansirati iz sopstvenih sredstava“, kazao je Kankaraš.

Daleko veća šteta je od ovakvog modela koncesije šuma, nego od šverca cigareta, ističe urednik portala Biznis CG, Predrag Zečević.

„Šteta koju je država pretrpjela je između jedne i 20 milijardi eura, što je daleko više nego od šverca cigareta. Mi ovdje cigarete ne proizvodimo odavno, a šume su naše najveće bogatsvo. Nije samo koncesiona pljačka, sjećamo se i požara 2012. godine koji su služili da se prikrije nezakonita sječa koncesionara. Praksa da koncesionari uzimaju milijarde, a država sižu nije bila održiva i zbog toga se ušlo u primjenu zakona“, kazao je Zečević.