Blaga ili Blažena Marija spada u nepokretne praznike i iako nema „crveno slovo“ u crkvenom kalendaru, toga dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju.
Kao i na dane Ognjene Marije i Trnove Petke, na praznik Blage Marije domaćice treba da odmaraju. Narod vjeruje da nije dobro bilo šta raditi u kući ili na polju, da se svetica ne bi uvrijedila.
Sa druge strane, vjeruje da dobre i poštene žene, koje žive ispravnim i bogougodnim životima, uvijek, a naročito na današnji dan, imaju zaštitu ove Blage Marije.
Narod vjeruje da, ako na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale svijeću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih svakako neće odbiti.
Marija Magdalena u Žitijima svetih pominje se kao „mironosica ravnoapostolska“, rodom je iz iz gorskih predjela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena.
U svojoj mladosti je bila grešnica, ali ju je Isus izbavio od grjehova, a kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovijedi.
Zajedno sa Presvetom bogorodicom tugovala je pod raspetim Hristom na Golgoti i tri puta je posjetila njegov grob.
Prema jevanđeljima, poslije Vaskrsenja Gospod joj se dva puta javio, dok se u predanju tvrdi da je posjetila Rim, gdje je caru Tiberiju darovala crveno bojeno jaje i pozdravila ga riječima: „Hristos vaskrse!“ (vjeruje se da je običaj farbanja vaskršnjih jaja vezan za ovaj događaj) i pred njim optužila Pontija Pilata, rimskog prokuratora u Judeji, da je nepravedno osudio Isusa Hrista.
Pilat je potom iz Jerusalima premješten u Galiju.
Iz Rima je Marija Magdalena otišla u Efes gdje je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u propovijedanju jevanđelja. Život je završila mirno u Efesu, a njene svete mošti kasnije su prenijete u Carigrad.
Blaga Marija je, po narodnom vjerovanju, sestra Svetog Ilije Gromovnika.
Pročitajte još