Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrsenje Isusa Hrista, hrišćanski praznik nad praznicima koji je osnova novozavjetne propovjedi i vjere u spasenje.

Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima „Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse“.

Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom.

Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve. Poslije trećeg ophoda staje se pred crkvena vrata. Sveštenik sa krstom, svijećom i kadionicom pjeva tropar Vaskrsa – „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova“.

Potom se otvaraju dveri i ulazi u hram. Nastavlja se jutrenje, poslije koga slijedi uskršnja liturgija na kojoj se oni koji su postili pričešćuju Svetim tajnama. Na kraju Liturgije svi vjernici se pozdravljaju riječima „Hristos vaskrse“ i potvrđuju vjeru sa „Vaistinu vaskrse“.

Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.

Prvo ofarbano jaje, „strašnik“ ili „čuvarkuća“ čuva se u kući do narednog Vaskrsa.

Prema drevnoj crkvenoj praksi, vaskršnja jaja farbaju se u crveno, simbolizujući krv i smrt Gospodnju, dok jaje ukazuje na rađanje novog života.

Vaskrs je pokretan praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.