Uspomena na dan kada je rođena presveta Bogorodica Marija, u domu Joakima i Ane u Nazaretu, Mala Gospojina slavi se danas. Za ovaj veliki i važan praznik vezuju se brojna vjerovanja i običaji.

Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. 

Po ocu, bila je od carskog roda Davidovog, po majci od roda prvosvešteničkog. 

Ana je kao starica rodila kćer Mariju, po blagoslovu Božijem. Upravo je Bog i odredio Mariju da bude majka Isusa Hrista, i zato se slavi kao Presveta Bogorodica. 

Doživjeće najveće radosti i najveće boli, sve dok i sama, posle isteka zemaljskih dana, nije otišla u vječnu svjetlost i slavu. 

Ona je i danas zastupnica ljudi pred Tvorcem, kojoj se upućuju najtoplije molitve. 

Pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju se iscjeljenja, a ljudi u nevolji dobijaju pomoć.

Zemljoradnicima je današnji praznik označavao početak jesenjeg oranja i sjetvu ozimih usjeva. Priređivane su i razne stočarske svečanosti.

Vejruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. 

Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.

Ovaj dan dobar je za svadbe i vjeridbe. U mnogim naseljima održavaju se sabori, zavjetine, preslave, molitve i litije, ove godine svedeno, zbog pandemije.