Na Vol stritu su u ponedjeljak berzovni indeksi pali više od 7 odsto, što je njihov najveći dnevni pad od finansijske krize 2008. godine, jer se ulagači plaše recesije zbog oštrog pada cijena nafte i širenja koronavirusa, pa se panično povlače iz rizičnijih investicija.

Dow Jones pao je 2.013 bodova ili 7,79 posto, na 23.851 bod, dok je S&P 500 skliznuo 7,60 odsto, na 2.746 bodova, a Nasdaq indeks 7,29 posto, na 7.950 bodova.

Zbog oštrog pada cijena nafte i strahovanja od državnih šteta uslijed brzog širenja koronavirusa u svijetu, u ponedjeljak ujutro prvo su oštro pale cijene dionica na azijskim, a potom i na evropskim berzama.

Zbog toga je na Vol stritu panična rasprodaja dionica krenula od samog početka trgovanja, pa je nakon oštrog pada berzovnih indeksa nedugo nakon otvaranja berze trgovanje obustavljeno na 15 minuta.

Dan za istoriju

No, ni to nije smirilo situaciju, pa je Dow Jones zabilježio najveći bodovni pad u istoriji, više od 2.000 bodova, dok su svi najvažniji indeksi zabilježili najveći dnevni pad od finansijske krize 2008. godine.

Zbog toga su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks završili samo jedan postotni bod udaljeni od područja ‘medvjeda’, koje se definiše kao pad za 20 odsto ispod svoje prethodne rekordne razine.

„Ovaj dan zasigurno bi trebao biti upisan u istorijske knjige”, kaže Metju Keator, partner u kompaniji keator Group.

Panično povlačenje ulagača iz rizičnijih investicija uslijedilo je nakon što su cijene nafte pale više od 30 odsto jer je Saudijska Arabija zaprepastila tržišta odlukom o smanjenju svoje prodajne cijene nafte za sve kupce za 6 do 8 dolara, čime je započela cjenovni rat s Rusijom.

Rusija, drugi najveći svjetski proizvođač nafte, nije u petak pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje, pa je Saudijska Arabija smanjila svoje cijene i najavila povećanje proizvodnje nafte kako bi povećala svoj udio na tržištu.

Premda su do kraja jučerašnjeg trgovanja cijene naftne ponešto smanjile gubitke, pa su završile u minusu od oko 25 posto, to je ipak njihov najveći dnevni pad od 1991. godine, kada je započeo prvi Zalivski rat i kada su cijene pale 33 odsto.

Globalna recesija nije daleko

„Puno je straha na tržištima, a ako cijene nafte nastave padati, to bi značilo da globalna recesija nije daleko. Tržišta sada u cijene ugrađuju veliku vjerovatnost od izbijanje recesije”, kaže Peter Kardilo, ekonomista kompanije u Spartan Capital Securities.

Osim zbog naftnog cjenovnog rata između Saudijske Arabije i Rusije, svjetske su berze pod pritiskom i zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu.

Broj zaraženih u više od 100 zemalja svijeta porastao je na više od 110.000, pri čemu se broj umrlih približava granici od 4.000.

U Italiji dramatično raste broj mrtvih i zaraženih, pa je u nedjelju uvedena karantin u Lombardiji i drugim sjevernim regijama s ukupno oko 16 miliona stanovnika.

To je samo jedan od primjera koji pokazuje da bi državne štete od koronavirusa zbog narušavanja nabavnih lanaca, slabljenja proizvodnje i potražnje mogle biti veće nego što se još nedavno očekivalo.

„Pad cijena nafte dodatno je uzdrmao ionako nestabilna tržišta. Na početku ove nedjelje vidimo naznake kapitulacije, potpune panike, i to u svim klasama imovine”, kaže Paul O’Connor, direktor u kompaniji Janus Henderson.

I na evropskim su berzama cijene dionica juče oštro pale.

Londonski FTSE indeks pao je 7,69 odsto, na 5.965 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 7,94 odsto, na 10.625 bodova, a pariški CAC 8,39 odsto, na 4.707 bodova.

Zbog toga je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica pao 7,4 odsto, na najniži nivo u osam mjeseci, i zaronio u područje ‘medvjeda’, 20 odsto ispod svojg prethodnoh rekordnog nivoa, dosegnute polovinom februara.

Izvor: Jutarnji.hr