Malo nas starijih se sjeća kultnog filma iz 1983. godine koji je „potresao“ Reganovu administraciju.

Za one koji nisu gledali radi se o ostvarenju Nikolasa Majera, koji se bavi sudbinom preživjelih u gradiću Lorensu nakon nuklearne katastrofe.

Toliko toga se izdešavalo u novembru da smo od osjećaja nade izazvane Trampovom pobjedom, prešli u laganu strepnju izazvanu Bajdenovim napadima na Rusiju na samom kraju mandata.

Zašto nada – u odnosu na republikansku Bajdenovu administraciju koja je u samo četiri godine na svjetskom nivou izazvala dva velika sukoba globalnih razmjera, na lokalnom planu dovela do jedne vrste trajne političke nestabilnosti u Crnoj Gori, od nove administracije se očekuje da u najmanju ruku pusti male zemlje da u zoni svog uticaja samostalno donose bar neke odluke.

Tramp se poslije uspješne kampanje i pobjede na predsjedničkim izborima okrenuo formiranju predsjedničke administracije i, naravno, biznisu. Što se administracije tiče sve je prema projektovanom scenariju. Najbliži saradnici iz predsjedničke kampanje postavljaju se na ključne pozicije.

U kontekstu eskalacije rata, kod nas, ali i drugdje postavlja se pitanje „zašto Tramp ne interveniše“ da se rat zaustavi? Međutim, stvari nisu ni jednostavne niti proste. Nije isključeno, ali ne mora ni da znači su Tramp i Bajden prilikom susreta u Bijeloj kući, prije „davanja američke saglasnosti“, razgovarali o eskalaciji sukoba u Ukrajini. Opravdano je pretpostaviti da Bajden čini sve da se rat produži i da se „podrška“ Ukrajini nastavi. Formalno, razlog za granatiranje ruske teritorije je prisustvo sjevernokorejskih vojnika, koje još niko nije vidio a i da jeste međunarodno pravo ne zabranjuje Rusiji da raspoređuje ili obučava sjevernokorejske vojnike. Sa druge strane, ako su ukrajinske snage već ušle u Kursk (odakle su manje-više neslavno istjerane) kakve veze ima to što će Ukrajina sa oko 120 raketa srednjeg dometa gađati Rusiju. Ni tu stvari nijesu proste jer se ne radi o bilo kakvim, već o „pametnim“ raketama koje pogađaju ciljeve sa visokom preciznosti. Da bi takve rakete pogodile neki cilj, američki oficir koji se nalazi u Ukrajini mora da unese podatke koji raketi omogućavaju postizanje cilja sve uz pomoć američkog sistema za satelitsko pozicioniranje. Dakle, u tim udarima USA, Britanija i Francuska su direktno uključene u rat sa Rusijom. Sve to Rusija zna, ali radi svjetskog i sopstvenog mira još uvijek toleriše, a na sreću svih nas. Ukoliko zamislite da Rusija daje rakete npr. Nikaragvi (što opet nije isključeno) da gađaju USA, analogija je slična. Negdje smo u ranijim analizama zaključili da bi rat u Ukrajini mogao eskalirati prema tzv. „izraelskom scenariju“ – zgrada po zgrada lider po lider, a do čega, nadamo se, neće doći.

Budući potpredsjednik Vens najavljuje sveobuhvatne pregovore sa Rusijom oko smirivanja rata a kako će se stvar odvijati vidjećemo. Ostaje otvoreno i ono za nas sporedno pitanje a za Trampa možda i glavno, on je prvenstveno biznismen i na taj način i postavlja svoje prioritete u ovom periodu.

Šta se to desilo a što nije toliko privuklo pažnju svjetskog javnog mnjenja. Ugledni ekonomista Branko Dragaš u svom autorskom članku „Trampizam“ navodi: „Nakon objavljivanja ubjedljive izborne pobjede, koju su kladioničari gotovo u procenat najavili, Tramp je u jednom danu postao bogatiji za milijardu dolara, koje je zaradio skokom akcija njegove medijske kompanije. Ilon Mask je u kampanju uložio 740 miliona dolara, a na dan proglašenja pobjednika predsjedničkih izbora zaradio je 26,5 milijardi dolara“.

Jasno je da je pozadina politike moć, a moć se u razvijenom svijetu obezbjeđuje kroz novac. Dakle, moć se kupuje. U malo manje razvijenom svijetu koji proizvodi više, moć se obezbjeđuje i kroz strah.

Ko prati berzu plemenitih metala zna da je nakon izbora zlato palo za nekih 5 eura po gramu a da je vrijednost bitkoina skočila na nevjerovatnih 95.000 eura. Pretpostavlja se da je Mask zaradu svojih firmi prebacio u zlato oboreno namjerno da bi se izvršila kupovina stečenim profitom. A da je tako ili slično govori sadašnja cijena zlata koja ne samo da se vratila već je uveliko nadmašila prethodnu. Prema citiranom izvoru, Tramp i njegov tim zajedno zaradili su oko 64 milijarde u prvih sedam dana nakon izbora. Sa druge strane, hedž fondovi, bliski demokratama, pogrešno su se kladili i ostali u minusu (čitaj, izgubili) 5,6 milijardi dolara.

Tramp će kao biznismen upravljati imperijom naredne četiri godine. Iluzorno je pretpostaviti da neko ulaže milijarde dolara u kampanju da bi primao platu od cca 300.000 dolara godišnje. DJW (dau-džons) indeks akcija je probio 44.000, dolar je ojačao na 1,0563 za eura i bitkoin je dostigao rekord. Ukratko, svi elementi finansijskog balona su ojačali i na njima je ostvarena zarada.

Cijene realnih dobara su oborene poput zlata ili nafte koja je pala na -71,4 dolara/ barel i dok čitate ovaj tekst cijena zlata, ali i nafte če da raste. Uvjeren sam da će zlato u narednih par mjeseci dostići 3.000 USD uncu.

„Trampkoin“ je izgleda nova realnost u ekonomiji. Iako do samo prije par godina Tramp nije vjerovao u bitkoin niti u druge kriptovalute, vrtoglavi rast bitkoina i ukupna dešavanja oko kretanja dolara i cijena efekata na berzama govore da novi američki predsjednik i te kako predstavlja igrača na polju kriptovaluta gdje je vidio svoju poslovnu priliku.

Tramp je postao glavni zagovornik bitkoina. Vrtoglavi rast bitkoina, a očekuje se da probije 100.000 dolara u narednih nekoliko nedjelja, posledica je Trampovog poslovnog zaokreta.

Budući predsjednik je tokom kampanje obećao da će bitkoin da postane strateška državna rezervna valuta, poput dolara i zlata. Čak je obećao da će nakon preuzimanja predsjedničke funkcije, u prvih sto dana, da formira „Savjetodavni odbor za bitkoin i kripto“, kako bi razvio smjernice za razvoj kripto industrija.

U oktobru, neposredno pred izbore, otvoren je kripto projekat „WORLD LIBERTY FINANCIAL“ https://www.worldlibertyfinancial.com koji kako se na samom sajtu navodi nije direktno povezan sa Trampom već samo inspirisan Donaldom J. Trampom (juniorom)

Osnivač WLF platforme navodi da 75 odsto zarade poklanja porodici Tramp?! Cilj platforme je da proda tokene u okviru kripto projekta u vrijednosti 450 miliona USD. Više je nego jasno da porodica Tramp stoji iza emisije buduće kripto valute.

Ovakvih primjera ima i sa jedne i sa druge strane u USA elite koliko hoćete. Kao što vidimo procesi nisu jednostavni. Iako mi odavde dosta zavisimo od postupaka i odluka koji se donose u USA jer pripadamo kolektivnom zapadu i u njihovoj zoni smo uticaja, ne treba da budemo, što je nama svojstveno, navijački naklonjeni jednoj ili drugoj strani.

Nadolazeće vrijeme treba da shvatimo kao svojevrsnu priliku, da kreiramo sopstveno viđenje našeg puta i da vodimo politiku kako da lakše tim putem koračamo. Potrebno je da identifikujemo procese. Da bi se išlo sopstvenim putem i ličnom i na porodičnom pa i na nivou države, naophodan nam je rad, štednja i smanjenje zavisnosti od dugova.

(Autor je finansijski konsultant)