Povećanje roka za zastaru poreske obaveze na period veći od trenutno važećih 10 godina, primjena poreske stope na nezakonito utvrđenu imovinu od oko 80 odsto, obuhvatanje imovine koja je iznijeta u inostranstvo, svakodnevni uvid Upravi prihoda i carina (UPIC) u bankarske transakcije, formiranje specijalno obučenih međuresorskih timova za utvrđivanje porijekla imovine, definisanje jasnih smjernica i osoba čija bi se imovina kontrolisala neka su od rješenja na kojima bi trebalo da počiva oporezovanje nelegalne imovine, smatra vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina (UPIC) Aleksandar Damjanović.

Međuresorski timovi koji bi se bavili ovim pitanjem trebalo bi da budu sastavljeni od poreskih inspektora, predstavnika sektora za finansijsko-objavještajne poslove Uprave policije (UP), tužilaštva, Centralne banke (CBCG) i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), dok kontrola imovine, kako je rekao Damjanović za “Vijesti” treba da krene od onih koji će da vrše kontrolu.https://f78627d2ead9afa911e56d0afa5f9099.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Stav sagovornika “”Vijesti” je da se ispita porijeklo imovine, ne samo javnih funkcionera, već i eksponiranih osoba iz oblasti civilnog sektora, medija, pojedinih nevladinih organizacija i akademske zajednice.

Utvrđivanje predloga zakona o porijeklu imovine je ovogodišnjim programom rada Vlade definisano za četvrti kvartal (oktobar-decembar), dok je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je u parlamentu na sjednici koja je bila posvećena poslaničkim pitanjima najavio da bi ovaj zakon mogao da se usvoji do kraja proljećnog zasjedanja parlamenta.

Vlada je procijenila da bi godišnjih fiskalni efekat od oporezovanja nelegalne imovine mogao biti oko 40 miliona eura.

U inostranstvo “pošli” milioni

U Programu rada Vlade je objašnjeno da je cilj ovog zakona da definiše zakonski okvir za borbu protiv korupcije na svim nivoima javnog upravljanja u Crnoj Gori, kao i protiv organizovanog kriminala, uvezujući poreske norme sa normama drugih zakonskih tekstova, uz dužno poštovanje osjetljivosti procesa za trenutak razvoja ekonomije i društva u Crnoj Gori.

“Uz neophodnu sinergiju Vlade i skupštinske većine, koja je ključna za brzu i efikasnu realizaciju ovih aktivnosti, neophodno je otkloniti još nekoliko dilema, poput perioda na koji se ove aktivnosti odnose, a koji mora biti mnogo duži nego što je važeći zakonski rok apsolutne poreske zastare od 10 godina, kao i tzv. minimalnog iznosa razlike vrijednosti imovine i prihoda koji bi bio osnovica za oporezivanje. Što se tiče poreske stope ona može biti i desetostruko veća od postojeće stope poreza na dohodak fizičkih lica i stope poreza na dobit, koje su veoma niske i iznose svega devet odsto. Da bi oporezovanje nezakonito stečene imovine imalo puni smisao ukazujem da se, mehanizmima međunarodne policijske, poreske i bankarske saradnje mora obuhvatiti i imovina iznešena u inostranstvo, a radi se o stotinama miliona eura”, rekao je Damjanović.

On je pojasnio da se mora pojednostaviti saradnja institucija u Crnoj Gori, po kojoj bi UPIC imala svakodnevni bezuslovni uvid u bankarske transakcije na bazi kojih se mehanizmima fiktivnih međukompanijskih transakcija, a onda i izvlačenja gotovine sa bankarskih računa, stiče nezakonito bogatstvo, krivičnim djelima utaje poreza i pranja novca.

“Ovaj delikatan posao mogu da obavljaju samo izuzetno obučeni međuresorski timovi sa punim moralnim integritetom. U tim timovima moraju biti poreski inspektori, pripadnici UP, odnosno Sektora za finansijsko-obavještajne poslove, pripadnici tužilaštva, CBCG i ASK. Oni moraju imati puna ovlašćenja uvida u poreske, bankarske i sve druge baze podataka, a naročito ovlašćenja za punu međunarodnu saradnju. Ta saradnja, odnosno međunarodna podrška ključna za efikasno utvrđivanje nezakonito stečene imovine, naročito one iznesene u inostranstvo”, istakao je Damjanović.

Koga treba ispitati

Potrebno je definisati precizne smjernice o dinamici i obuhvatu osoba koje će podlijegati kontroli zakonitog sticanja imovne, i ta kontrola, smatra Damjanović, mora da krene od osoba koja će vršiti kontrolu, od najodgovornih u UPIC, UP, tužilaštvu i drugim institucijama.

“Jasno je da je baš taj „obuhvat“ značajan i ne može se odnositi samo na javne funkcionere, jer nijesu samo među njima osobe koja su se nezakonito obogatila i koje mora da stigne ruka pravde. Ta osobe se nalaze i u sferi krupnog biznisa, kao i među drugim eksponiranim licima iz oblasti civilnog sektora, medija, pojedinih nevladinih organizacija, pa čak i akademske zajednice. Ako se krene tim redosljedom domaća i relevantna međunarodna javnost, će dati najširu podršku ovim aktivnostima, a ubijeđen sam da se na taj način i godišnji projektovani prihod od 20 miliona eura, ne samo, može ostvariti već i prebaciti. Primjena poreske stope od 80 odsto na nezakonito utvrđenu imovinu, implicira da se na godišnjem nivou utvrdi otprilike oko tridesetak miliona eura imovine nepokrivene legalnim prihodima. Svi znamo da nema građanina Crne Gore koji nije svjestan da je taj poreski potencijal, ne tridesetak miliona, već se on mjeri stotinama miliona, pa i milijardama eura otetih narodu i osiromašenoj državi”, istakao je Damjanović.

Ta otimačina od ne tako prevelikog broja moćnika iz raznoraznih segmenata društva tokom proteklih godina i decenija mora i treba biti zaustavljena i sankcionisana čime će se, kako kaže Damjanović, na pijedestal konačno postaviti poreski patriotizam kao mjera odnosa prema ovoj državi.

Izmjenom zakona o poreskoj administraciji do sankcija za nelegalno bogaćenje

Damjanović je kazao da prethodna vlast nikada nije ozbiljnije pomislila, a kamo li krenula, u sankcionisanje nelegalnog bogaćenja, jer je upravo i vladala na temeljima nezakonitog prebacivanja državne imovine u privatne ruke.

“Aktuelni trenutak korjenitih političkih promjena je u fokus konačno donio ozbiljnu namjeru da se isprave tranzicione nepravde, odnosno štete pričinjene državi i većini građana, od strane jednog broja pojedinaca, “pobjednika“ tranzicije, na način da bi se identifikovala nezakonito stečena imovina, koja nema pokriće u legalnim prihodima. Ta imovina bi se jednokratno oporezovala višestruko većim poreskim stopama od trenutno propisanih”, kazao je Damjanović.

On je kazao da se spremaju izmjene zakona o poreskoj administraciji kako bi se stvorili neophodni uslovi za sankcionisanja nezakonitog bogaćenja.

“Uz odredbe koje postoje u Krivičnom zakoniku, zakonima o krivičnom postupku, oduzimanju koristi stečene kriminalnom djelatnošću, sprečavanju nelegalnog poslovanja i o sprečavanju korupcije, mišljenja sam da se nazire dobar pravni okvir za, nadam se brzo pokretanje utvrđivanja i oporezivanja imovine koja nema pokrića u legalnim prihodima”, rekao je Damjanović, dodajući i da je u skupštinskoj proceduri predlog zakona na ovu temu koji je predlala poslanica Branka Bošnjak.