Srbija se neće miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, izjavio je danas predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, ali je rekao da bi bilo žalosno da vlada Zdravka Krivokapića padne zbog stava ministra pravde Vladimira Leposavića o događajima u Srebrenici, prenose mediji u Srbiji.

“Nećemo da se miješamo u stvari u Crnoj Gori, ali bilo bi žalosno da vlada padne zbog nečega što neće biti po volji srpskom narodu i zbog načina kako neko ocjenjuje događaje u Srebrenici“, rekao je Dačić.

Dačić kaže da politička kriza, izazvana predlogom Krivokapića za smjenu Leposavića, nije potrebna Crnoj Gori, ali da treba sačekati da se vidi kako će ta inicijativa proći u parlamentu budući da, kako je ukazao, crnogorski premijer nema svoju partiju, a Demokratski front i Demokratska Crna Gora neće glasati za zahtjev premijera.

„Srbiji je važno da se očuva politička stabilnost u regionu i da pružimo ruku za normalizaciju odnosa sa Crnom Gorom, a za to je potrebno da vlast bude stabilna“, rekao je Dačić za TV Pink.

On je kazao da je problem što Crna Gora ne kreće od nule, već “iz minusa“ kada je riječ o određenim političkim odlukama.

Dačić je izrazio uvjerenje da sadašnja vlada ne bi priznala nezavisnost Kosova, ali da je pitanje da li ima snage da povuče priznanje imajući u vidu da, kako je primijetio, nije homogena po tom pitanju, ali ni u odnosu na događaje iz devedesetih.

“Ne može se očekivati da se lako donose takve odluke, mislim da su se oni zato na početku dogovorili da ne ulaze u pokušaje donošenja nekih odluka koje će se ispostaviti nemogućim, kao što je odnos prema NATO ili EU“, rekao je Dačić.

Dodao je da je za opstanak vlade u Podgorici ključno da li će se naći neki dogovor kojim će se prevazići trenutna politička kriza.

Na konstataciju da se Krivokapić u obrazlaganju inicijative za smjenu Leposavića poziva na odluku Skupštine Crne Gore, Dačić je rekao da ne zna kakvu je odluku donio crnogorski parlament i dodao da su, kada je Skupština Srbije usvajala deklaraciju o Srebrenici, pronađena formula da Srbija priznaje te događaje kako je definisano u presudi i da se govori o zločinu, a ne o genocidu.