Kineski zid je građen vjekovima – prva utvrđenja za odbranu od napada nastale su još u petom vijeku prije Hrista, a izgradnja je nastavljena sve do 17. vijeka!
 
Najpoznatiji djelovi zida ipak su građeni između 15. i 17. vijeka, za vrijeme dinastije Ming, kada je zid dobio prepoznatljiv oblik koji i dan danas najčešće viđamo na fotografijama. 

Kada je cio zid bio povezan, protezao se na ukupno 8.851 kilometara. Imao je prosječnu visinu od 15 i širinu od 7 metara.

UNESCO ga je, u međuvremenu, uvrstio na svoju listu svjetske baštine, a do dana današnjeg ostao je jedna od najfascinantnijih građevina koje su ljudske ruke ikada napravile. 

Naravno, uz takvu građevinu vezane su i brojne legende. Sa koljena na koljeno rado se prenosi priča plemenite i hrabre djevojke Meng Đijang Nu, koja se zaljubila i udala za Fanga Sjilianga. 

Iako je željela da sakrije svog mladoženju od kineskih vlasti, koje su tražile radnu snagu za izgradnju zida, Fanga su odveli upravo zbog toga.

Meng nije više od godine dana čula nikakve vijesti o svom dragom, pa je odlučila da ga posjeti.

Na dugom putovanju, koje je potrajalo pune dvije godine, naišla je na mnoge prirodne prepreke, ali je konačno došla do djela zida na kome je radio njen suprug.

Prešla je toliki put da bi saznala da je Fang umro od iscrpljenosti. 

Čuvši to, Meng nije mogla da zadrži svoju tugu. Plakala je tri dana uzastopno. Legenda kaže da je, usljed tolikog plača, Meng svojim suzama srušila dio zida. 

Legenda o Meng i Fangu je nastala da nam ukaže na to koliko je ljudi životom platilo izgradnju zida, radeći u teškim i nemogućim uslovima. Neki istoričari tvrde da je zid gradilo gotovo dva miliona radnika, od kojih su mnogi završili sa fatalnim posljedicama zbog neuhranjenosti, umora ili zbog nesrećnog slučaja. 

Postoje jezive priče o tome da su sva ta tijela zazidana u Kineski zid, i da su postala sastavni dio te turističke atrakcije, koju svake godine posjete milioni svjetskih putnika. 

Nismo sigurni da li želimo da znamo da je to prava istina…