Skupština u slučaju penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović nije donijela odluku koju bi sudovi mogli da preispitaju, već je samo konstatovala ranije donijeti zaključak Ustavnog odbora.

To je “Vijestima” nezvanično reklo nekoliko pravnika, odgovarajući na pitanje da li je moguće poništiti konstatovanje prestanka sudijske funkcije Đuranović, što je zahtjev opozicije koja je zbog toga u petak blokirala održavanje premijerskog sata i najavila da neće dozvoliti održavanje sjednica Skupštine ni narednih dana.

Opozicija traži poništavanje zaključka Ustavnog odbora da je sudijska funkcija Đuranović prestala jer je stekla uslov za penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osigiranju (PIO). Time je u Ustavnom sudu ostalo pet sudija, od ukupno sedam koliko bi trebalo da ih ima, jer je sudija Milorad Gogić penzionisan u maju, a njegov nasljednik još nije izabran.

Jedan sagovornik “Vijesti” kaže da je zaključak Ustavnog odbora upravni akt koji se može poništiti drugim, ali je on proizveo drugi akt, tj. konstataciju predsjednika Skupštine o prestanku sudijske funkcije koji se ne može poništiti.

Drugi sagovornik kaže da se ne sjeća da postoji pravna praksa “o vraćanju u pređašnje stanje” nego se konstatacija smatra konačnim činom.

Sagovornici “Vijesti” ističu da se dešavalo da se poništavaju odluke Skupštine pred sudovima, ali u konkretnom slučaju se postavlja pitanje koji je sud nadležan i gdje je pravni osnov za poništavanje nečega što je ‘’deklarativnog karaktera’’.

Podsjećaju na slučaj sadašnje guvernerke Centralne banke Irene Radović koja razriješena dužnosti viceguvernerke 2018. godine prije isteka mandata. Osnovni sud u Podgorici je 2019. godine, u ponovljenom postupku, poništio odluku Skupštine.

Jedan od sagovornika “Vijesti” pojašnjava da je Ireni Radović prekinut mandat, a sutkinji Đuranović mandat je prestao po Ustavu. Prema članu 154 stav 1 Ustava Crne Gore predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koji je izabran, između ostalog i kada ispuni uslove za starosnu penziju.

Premijer Milojko Spajić rekao je u petak na konferenciji za novinare u Vladi da je odluka Ustavnog odbora prošla plenum i ne postoji mehanizam za njeno povlačenje.

“Mislim da smo dali jedno kompromisno rješenje gdje smo opoziciji dali ruku. Dok Ustavni sud ne odluči šta je ispravno, hajde da ne biramo nasljednika sutkinje Đuranović, već samo nasljednika Milorada Gogića. Ustavni sud je oborio odluke Skupštine mnogo puta. U demokratskim zemljama to se često dešava”, istakao je.

On je juče kazao da penzionisana sutkinja Dragana Đuranović može da podnese ustavnu žalbu Ustavnom sudu u Crnoj Gori, sudu u Strazburu, “gdje god”…

Sjutra novi oglas

Prema informacijama “Vijesti”, Ustavni odbor će vjerovatno sjutra raspisati oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, dakle i za nasljednika Gogića i Đuranović.

Jedan od zaključaka Ustavnog odbora, čije je usvajanje pokušala da spriječi opozicija bacanjem dimne bombe, je i da predsjedniku države Jakovu Milatoviću proslijedi obavještenje koje je tom skupštinskom radnom tijelu dostavila predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, na zahtjev predsjednice Odbora Jelene Božović. Na osnovu tog obavještenja, koji sadrži podatke o godinama života i radnog staža svih sudija Ustavnog suda, Ustavni odbor je zaključio da su osim Đuranović, uslove za penziju po Zakonu o PIO stekli i sudije Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić.

Ustavni sud je uspostavio praksu da sudije tog suda idu u penziju po Zakonu o radu, a taj stav je ljetos potvrdila većina aktuelnih sudija Ustavnog suda. Za taj stav je glasalo četvoro sudija, među kojima i sada bivša sutkinja Đuranović, kao i sudije Šćepanović, Lopičić i koji su takođe stekli uslov za penziju po Zakonu o PIO.

Kako po Ustavu sudije Ustavnog suda bira Skupština i predsjednik države (dvoje), Milatović treba da konstatuje prestanak funkcije Šćepanovića i Lopičić, što je on odbio da uradi dok ne dobije obavještenje Ustavnog suda.

Ustavni sud je ljetos većinom glasova (četiri prema dva), odlučio da nisu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Razlog tome je, kako su naveli tada u saopštenju, “većinski stav o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO”.

Sporenja pravnika o tome po kom aktu bi trebalo da se penzionišu sudije Ustavnog suda – zakonima o PIO, radu ili državnim službenicima i namještenicima, traju nekoliko godina. Prema Zakonu o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kad osoba navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Prema Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Uprkos tvrdnjama opozicije da se desio slučaj bez presedana, na Ustavnom odboru se ponovio događaj iz decembra 2021. Tada su dvojica bivših sudija, Gogić i Miodrag Iličković odbili da odlučuju na sjednicima kojima je prisustvovao sudija Dragoljub Drašković, smatrajući da bi time prekršili zakon. Oni su tvrdili da mu je mandat istekao na osnovu odredbi Zakona o PIO, dok je troje sudije tvrdilo da to nije slučaj.

Ustavni odbor je na sjednici 27. decembra 2021. usvojio zaključak, “u skladu s informacijom koja je dobijena od strane Ustavnog suda Crne Gore u vezi godina života i staža sudije Dragoljuba Draškovića i u vezi zakonskog limita u kojem mu prestaje mandat…” – da raspiše oglas za izbor jednog sudije.

Pitanje obavještavanja predlagača Ustavni sud će razmatrati u srijedu

Iz Ustavnog suda najavljeno je da će pitanje obavještavanja predlagača o sticanju uslova za penziju ustavnih sudija razmatrati na posebnoj sjednici koja je zakazana za 25. decembar.

Armenko je, kako je saopšteno iz Ustavnog suda, predložila da sjednica zakazana za 25. decembar bude otvorena za javnost “kako se diskusija o ovim pitanjima ne bi izmjestila u medije i time bila podložna mogućnosti plasiranja nepotpunih informacija, o čemu će takođe biti zakazana posebna sjednica”.

Prema informacijama “Vijesti”, sudije će u ponedjeljak odlučiti da li će sjednicu otvoriti za javnost.

Na sjednici Ustavnog suda u srijedu predlog da se dnevni red proširi novom tačkom koja se odnosi na slanje Milatoviću obavještenja da sudija Šćepanović sljedeće godine stiče uslov za penziju u skladu sa Zakonom o radu, kao i na postupanje Ustavnog odbora, nije dobio potrebnu većinu.

Dopunu dnevnog reda tražio je Šćepanović. Podržali su ga sudije Lopičić i Resulbegović, dok su, prema informacijama “Vijesti”, protiv bile sutkinje Armenko i Tešić.

S obzirom na to da, prema važećim propisima, Ustavni sud odluke donosi glasovima većine svih sudija, teško će se, za sada, promijeniti stav da se sudije tog suda penzionišu po Zakonu o radu, a ne po Zakonu o PIO.

Prema Ustavu, Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija. Ustavni sud ima sedam sudija, tako da je većina četvoro.

“Za odluke, osim po ustavnim žalbama, potrebni su glasovi najmanje četvoro sudija”, pojasnila je pravnica sa kojom su “Vijesti” nezvanično razgovarale. Prema Zakonu o Ustavnom sudu, o ustavnim žalbama se odlućuje na sjednici vijeća, koje ima tri člana, a odluke se donose jednoglasno.

Mandić premijerski sat zakazao za sjutra

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić najavio je da će premijerski sat biti nastavljen sjutra.

“Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić odgovaraće na aktuelna politička pitanja koja interesuju građane Crne Gore i njihove legitimne političke predstavnike. Skupština Crne Gore nastavlja da bude najtransparentnija institucija u regionu i istinski narodni dom”, napisao je Mandić na društvenoj mreži X.

Opozicija je u petak spriječlila održavanje premijerskog sata, a Mandić je najavio izricanje mjere opozicionim poslanicima i da će ih o tome obavijestiti pisanim putem.