U Crnoj Gori je, i nakon smjene vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) 30. avgusta 2020. nastavljena praksa da funkcioneri ne snose odgovornost za greške i propuste koje prave, pa iako budu smijenjeni, obično dobiju bolje pozicije.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući najnoviji slučaj ‘’nagrađivanja’’ funkcionera za propuste, odnosno predlog predsjednika parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija) da za svoju savjetnicu predložio Biljanu Vučurović, bivšu direktoricu podgoričke Gimnazije. Ona je, nakon nekoliko protesta građana, smijenjena u januaru zbog, kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nepostupanja u slučaju profesora Radomana Čečovića koji je seksualno uznemiravao bivšu učenicu Saru Vujisić.

Građanski aktivista Dževdet Pepić kazao je da su poslije 30. avgusta 2020. godine oni koji su kritikovali dotadašnje ponašanje DPS-a praktično nastavili po istoj matrici, a u nekim stvarima čak i gore.

Pepić smatra da ‘’31. avgust’’ praktično nije došao.

’’Svi kritikuju DPS, ali se u nekim stvarima nastavlja i gore nego što je bilo za vrijeme DPS-a’’, rekao je Pepić.

Građanski aktivista Stefan Đukić ocijenio je da savjetničke pozicije u Skupštini služe za namirivanje partijskih kadrova, i to je loša poruka.

“Partije nove vlasti ne vole kad im se kaže da nešto rade kao DPS, ali konstantno rade stvari kao DPS. Tako da ne možemo, a da to ne kritikujemo i da kažemo da ovdje nema ništa nelegalno. Ali onda je apsolutno legitimna i ispravna kritika da se politički sistem nije promijenio’’, kazao je Đukić.

Mandić je predlog da Vučurović bude imenovana za njegovu savjetnicu podnio predsjednici Administrativnog odbora Jeleni Nedović (Pokret Evropa sad) ove sedmice. U obrazloženju predloga naveo je da je članom 5 Odluke o posebnim savjetnicima u Skupštini propisano da šef parlamenta može imati do devet savjetnika.

Šef parlamenta trenutno ima šefa kabineta i pet savjetnika. Šef kabineta je Mirko Miličić koji je i portparol NSD-a, a savjetnici: književnik Želidrag Nikčević, bivši izvršni direktor preduzeća Berza električne energije Matija Medojević, nekadašnja generalna sekretarka Vlade Žana Praščević Milačić, bivši poslanik NSD-a Janko Milatović i Gordana Đuračić (savjetnica za medije).

Mandić je za saradnika u septembru prošle godine imenovao bivšeg sudiju Ustavnog suda Milorada Gogića, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja vlasti da mu izmjenama propisa produži sudijsku funkciju koja mu je prestala zbog sticanja uslova za penziju.

NOVE FUNKCIJE UMJESTO ODGOVORNOSTI

Stefan Đukić navodi nekoliko primjera iz prethodnog perioda gdje su funkcioneri, umjesto odgovornosti, dobili nove funkcije.

’’Nekadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović (DPS) bio je odgovoran za događaj u Bijelom Polju, kada je bila zaraza beba, pa je naprasno odmah postao savjetnik tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića (DPS)’’, kazao je.

Radunović je podnio ostavku nakon što je u bolnici u Bijelom Polju, kako se sumnjalo, zbog nehigijene, zaraženo pet beba, od kojih je jedna umrla. Radunović je u novembru 2014. podnio ostavku na funkciju ministra da bi u maju 2015. bio imenovan za savjetnika tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

Đukanović je kad je postao predsjednik države 2018. godine, ‘’zbrinuo’’ bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića, poznatog po aferi “Koverta”. Specijalna državna tužiteljka Tanja Čolan Deretić zatražila je juče u Višem sudu u Podgorici, u završnoj riječi u tom predmetu, zatvorske kazne za Stijepovića, Duška Kneževića i sve ostale okrivljene u ovom postupku.

Afera je izbila kada je Knežević objavio snimak 2016. godine koji prikazuje njega kako predaje kovertu Stijepoviću, tadašnjem gradonačelniku Podgorice. Unutra se, prema tvrdnjama Kneževića, nalazilo skoro 100.000 eura, koji su kasnije iskorišćeni za finansiranje kampanje DPS-a. DPS negira bilo kakve nezakonitosti u vezi sa finansiranjem svojih kampanja.

Utočište kod Đukanovića, dok je bio predsjednik države, našao i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović i bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović. Obojici se sudi – Veljoviću po optužnici da je pomagao kriminalnu organizaciju Aleksandra Mrkića, a Ivanoviću u aferi “Abu Dabi fond” (početak suđenja odložen je je za 10. mart.

Đukić navodi i situaciju, ‘’da ne bude da je sve DPS’’, kad je Socijaldemokratska partija (SDP) izašla iz vlasti u Podgorici 2011. godine.

’’To je bilo strašno moralno i jako, i onda su njihovi funkcioneri dobili otkaz u gradskoj upravi, da bi odmah postali savjetnici tadašnjeg predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića’’, podsjeća Đukić.

SDP-ov nekadašnji ministar saobraćaja Andrija Lompar je 2006, nakon tragedije na Biočama i smrti 47 putnika podnio ostavku, ali se nakon prvih sljedećih izbora vratio na tu funkciju.

“AKO SU MOGLI ONI, MOŽEMO I MI”

Dževdet Pepić kaže da su neka imenovanja i postavljenja veoma upitna i postavlja se pitanje šta se time dobija.

Smatra da ovo nije borba protiv sistema koji je uspostavio DPS, nego se izgleda sve svelo na to “ako su mogli oni, možemo i mi, a u nekim slučajima čak i gore’’.

’’Ovakva poruka, za one koji hoće iskreno da se bore za meritokratiju, je više nego sporna i nije dobro došla. Mislim da je potpuno pogrešan sistem’’, kazao je Pepić.

Poručuje da se treba boriti za sistem gdje partija i privatne veze neće određivati ko i gdje kako može, ako ne ispunjava uslove ili je prekršio nekih od njih uslova.

Vladajući PES je više puta obećavao meritokratiju u državnoj upravi, a to je jedan od njihovih deset principa koje su ponudili na potpisivanje koalicionim partnerima uoči formiranja 44. Vlade 2023. godine.

PES-ov deveti princip glasi: “Konstituenti Vlade se obavezuju da će se u vođenju kadrovske politike presudno rukovoditi načelima otvorenosti, meritokratije i jednakih šansi, vodeći računa prvenstveno o profesionalnim kvalitetima i ličnim integritetom kandidata, u cilju diskontinuiteta partitokratskog načina upravljanja, te da će se striktno pridržavati zakonskih propisa i najboljih praksi u dijelu imenovanja političkih funkcija (ministri, državni sekretari, 30% ambasadora, do 50% članova upravnih odbora i dr) i izbora profesionalnih funkcija (generalni direktori direktorata, starješine organa uprave, menadžment privrednih društava u većinskom vlasništvu države, ostali članovi upravnih odbora, i dr), koje će se birati na javnim i transparentnim pozivima, odnosno konkursima”.

Partije nove vlasti ne vole kad im se kaže da nešto rade kao DPS, ali konstantno rade stvari kao DPS. Tako da ne možemo, a da to ne kritikujemo i da kažemo da ovdje nema ništa nelegalno. Ali onda je apsolutno legitimna i ispravna kritika da se politički sistem nije promijenio“, kazao je Đukić.