Zbog formule države o maloprodajnim cijenama goriva i enormnih dažbina koje se naplaćuju po svakom potrošenom litru u Crnoj Gori građani ne osjećaju blagodeti velikog pojeftinjenja cijena naftnih derivata širom svijeta koje traje od početka ove kalendarske godine.

Sve i da uvoznici kupuju tonu svakog naftnog derivata po cijeni od samo jednog dolara, ili 0,001 dolar po litru, što je matematički najniža cijena, imajući u vidu visinu crnogorskih dažbina i propisanu formulu obračuna maloprodajna cijena po litru dizel goriva ne bi mogla biti jeftinija od 68 centi, eurobenzina 95 od 80 centi, eurobenzina 98 od 84 centa, a lož ulja od 66 centi.

Do tih podataka “Vijesti” su došle na osnovu javnosti dostupne javne kalkulacije koju je na svom veb sajtu postavilo Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Najznačajniji uticaj na maloprodajnu cijenu goriva imaju akcize, koje za benzin iznose 54,9 centi po litru, za dizel i lož ulje su 44 centa.

Iako je formalna ulazna cijena u ovoj računici 0,1 cent po litru, za benzin (BMB 98) ona zbog odnosa premija, konverzija i odnosa gustine naraste na 3,62 centa. Lučka taksa po litru iznosi 0,00092 po litru. Gubici, troškovi i bruto marže iznose za ovu vrstu goriva ukupno još 11,11 centi po litru. Zarada maloprodavca u okviru ovog troška je 6,3 centa po litru benzina.

Akciza sa ovim drugim fiksnim troškovima za ovo gorivo iznosi 69,7 centi što sa porezom na dodatu vrijednost na kraju izađe na 84 centa. Za ostale vrste goriva je slična kalkulacija kao što je prikazano na tabeli.

I kod ostalih država maloprodajna cijena zavisi od iznosa kojeg Vlada uzima za sebe. Od susjednih zemalja Makedonija i Bosna i Hercegovina imaju najniže državne dažbine, zbog čega je litar goriva jeftiniji i do 20 centi nego u Crnoj Gori. BiH ima i nešto drugačiji obračun, jer kod nje akciza po litru benzina iznosi 35 feninga (18 centi) a za dizel je 30 feninga (15,3 centa), ali na ove cijene ide još 40 feninga (20,4 centa) za tri vrste putarina.

Ukupan iznos akcize i putarina u BiH je znatno niži od same akcize u Crnoj Gori, a i PDV u BiH je 17 odsto dok je u Crnoj Gori 21.

Cijene nafte u velikom su padu na međunarodnim tržištima jer je zbog pandemije koronavirusa drastično smanjena potrošnja, a zemlje proizvođača (OPEC plus) su tek prije deset dana dijelimično smanjile proizvodnju nakon što su Saudijska Arabija i Rusija riješile spor oko kvota za smanjenje. Prošle sedmice desilo se prvi put u istoriji da je cijena nafte na američkom tržištu otišla u minus jer su isticali ugovori za majsku isporuku referentne nafte a skladišta proizvođača su bila puna. Komercijalna najniža cijena bila je oko šest dolara za barel – 160 litara.

Maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori usklađuju se svakog drugog ponedjeljka u zavisnosti od promjene cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu (Mediterranean Platt’s Ground – Genova) i valutnog odnosa eura i američkog dolara.

Kalkulaciju dostavlja Jugopetrol, kao najveći distributer, a Ministarstvo ekonomije potvrđuje.

Cijene eurodizela i lož ulja bi od sjutra ujutro trebalo da budu niže za oko sedam centi po litru, dok će cijene eurobenzina 95 i 98 najvjerovatnije ostati na sadašnjem nivou još dvije sedmice. Tako bi eurodizel koštao 89 centi, lož ulje 85 centi po litru, a cijena benzina bi ostale na 98 centi i 1,02 eura po litru.

Koliko država po osnovu akcize i PDV-a zahvata po svakom potrošenom litru u Crnoj Gori najbolje pokazuje podatak da su prema posljednjim cijenama od subote, sa regionalnog tržišta iz Đenove, ulazne cijene na carinskom terminalu po litru dizela i benzina (uključujući cijene transporta) svega oko 15 centi po litru. Sve ostalo do konačne cijene odnosi se na dažbine koje određuje Vlada.