Državne institucije ne odgovaraju na vrijeme na zahtjeve građana i NVO za slobodan pristup informacijama

Rekord drži jedan advokat koji je u julu podnio preko 700 tužbi i koji za troškove postupka može dobiti 1,2 miliona eura

Iz Upravnog suda sumnjaju i na zloupotrebe, odnosno da se namjerno podnosi veliki broj zahtjeva kako bi se opteretila uprava i naplatili „troškovi“

U Upravnom sudu trenutno su aktivne 14.543 tužbe zbog ćutanja uprave, odnosno najviše zbog neodgovaranja u predviđenom roku organa javne uprave na zahtjeve za slobodnim pristupom informacijama, što državu može koštati više miliona eura naknada advokatskih i sudskih troškova i obeštećenja, saopšteno je “Vijestima” iz ove sudske institucije.

Oni navode primjer da je u julu ove godine jedan advokat podnio preko 700 tužbi zbog “ćutanja uprave” i da bi samo njegov iznos troškova, koji bi dobio prema advokatskoj tarifi, iznosio 1,2 miliona eura.

Javna uprava da ubrza odgovore

Iz Upravnog suda upozoravaju da javna uprava mora brže reagovati na ove zahtjeve i odgovarati u predviđenom roku od 15 dana, kako bi se izbjegle tužbe i višemilionski troškovi po državni budžet, ali i preopterećenje rada ovog suda. Po tužbama za ćutanje uprave, kako navode, mora da se vodi i usmena rasprava pred sudom, a Upravni sud takvih rasprava može da održi najviše 3.000 godišnje.

Oni sumnjaju da je možda riječ i o zloupotrebama, odnosno da neke nevladine organizacije i fizička lica namjerno zatrpavaju javne institucije zahtjevima za slobodnim pristupom informacijama, a kada ne dobiju odgovor u predviđenom roku od 15 dana u dogovoru sa dvokatima podnose tužbe.

“Tužba zbog ‘ćutanja uprave’ se može podnijeti kad javnopravni organ nije odlučio po žalbi ili po zahtjevu stranke. Može se podnijeti na osnovu Zakona o upravnom postupku i na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Iako u radu imamo i predmete zbog ćutanja uprave shodno Zakonu o upravnom postupku, ti predmeti ne dovode do zatrpavanja i opterećenosti Suda, već predmetima zbog ćutanja – nepostupanja po zahtjevima za slobodan pristup informacijama”, kazala je “Vijestima” sutkinja i portparolka Upravnog suda Ivana Boričić.

Oni navode da Zakon o slobodnom pristupu informacijama predviđa rok od 15 dana za odlučivanje po zahtjevima o slobodnom pristupu informacijama, i isti rok za odlučivanje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija po žalbama protiv prvostepenih odluka.

Sadržaj zahtjeva ukazuje da je cilj zarada

“Jasno je da ovako kratki rokovi pogoduju zloupotrebama od strane pojedinih fizičkih lica i nevladinih organizacija, pa je problem velikog priliva ove vrste predmeta pred upravnim organima, doveo do intenzivnog rasta broja predmeta po tužbama zbog ćutanja uprave pred Upravnim sudom. Do intenzivnog rasta broja predmeta koji se odnose na ćutanje uprave naročito je došlo u 2022. godinu, a nastavljeno i u 2023. godini. Osim kratkih rokova za odlučivanje po zahtjevima i žalbama, sama sadržina zahtjeva pojedinih (ne svih) NVO i jednog fizičkog lica, ukazuje da postupanje tih NVO i fizičkog lica nije u cilju vršenja demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo”, smatraju u Upravnom sudu.

EU ukazivala na neefikasnost

U izvještaju komisije Savjeta Evrope o stanju u pravosuđu njegovih članica, crnogorski sudovi su dobili lošu ocjenu zbog neefikasnosti, odnosno velikog broja predmeta koji su duži period u radu.

Izvještaj je pokazao da je efikasnost pravosuđa pogoršana 2022. i da je veoma zabrinjava situacija sa stepenom rješavanja predmeta u Upravnom sudu od 40 odsto i vremenom rješavanja i do 1.180 dana. Navedeno je da Upravni sud bilježi najveći pad ažurnosti na evropskom nivou od 89% i trajanje prosječnog postupka od 739 dana.

Od ukupnog broja predmeta 55 odsto za “ćutanje”

Iz Upravnog suda su “Vijestima” kazali da su u srijedu ove sedmice (23. oktobra) imali u radu 26.460 predmeta, od čega je 14.543 tužbi zbog ćutanja uprave, što znači da je pred ovim sudom toliko trenutno aktivnih predmeta zbog ćutanja uprave. Odnosno 55 odsto od ukupnog broja predmeta pred ovim sudom odnosi se samo na tužbe zbog ćutanja administracije.

“Sama činjenica da se u ovim predmetima zahtijeva održavanje usmenih rasprava, kojih na nivou suda može biti zakazano oko 3.000 godišnje, govori o tome da se angažuju značajni adminstrativni kapaciteti suda, a što sve usporava rad suda i u konačnom otežava građanima pristup sudu. Poređenja radi, moramo naglasiti statističke podatke o predmetima zbog ćutanja uprave po godinama, pa tako Upravni sud na 23. 10. 2024. godine ima u radu iz: 2022. godine – 2.784 predmeta, 2023. godine – 8.038 predmeta i 2024. godine 3.721 predmet, dakle ukupno 14.543 predmeta. Samo u oktobru (od 1.10 – 23. 10. 2024. godine) od ukupno primljenih 791 predmeta, 364 predmeta je zbog ćutanja uprave”, navedeno je iz ovog suda.

Oni kažu da drastično povećanje, iz godine u godinu, broj tužbi zbog ćutanja uprave utiče na efikasnost rada, odnosno i povećanje ukupnog broja predmeta.

“Upravni sud je u 2022. godini primio 13.341 predmet (duplo više nego u prethodnoj 2021. godini) i imao ukupno u radu 22.381 predmet. U 2022. godini Upravni sud je riješio 5.287 predmeta, pa je 2023. godinu započeo sa 17.092 neriješena predmeta, da bi u 2023. godini primio rekordnih 17.576 predmeta, što znači da je u radu, tokom 2023. godine, bilo 34.668 predmeta”, navode iz Upravnog suda.

Na kraju će ćutanje uprave platiti građani

Podnosioci zahtjeva za slobodan pristup informacijama, odnosno njihovi advokati, imaju pravo na naknadu troškova tokom postupka, tako da ti troškovi zajedno sa drugim mogućim sudskim troškovima padaju na teret državnog budžeta, ukoliko državna uprava nije odgovorila na vrijeme, ili opštinski budžeti ako je “ćutala” lokalna administracija.

“Kada su u pitanju troškovi, u svim predmetima u kojima Upravni sud bude ocijenio da je tužba osnovana i da postoji ćutanje uprave, dosudiće troškove tužiocima, a u konačnom bi se ti troškovi prevalili na građane Crne Gore, jer isti padaju na teret budžeta države, odnosno lokalnih samouprava”, navode iz Upravnog suda.