Foto:gradski-
Funkcioneri neće ni ubuduće morati da prijavljuju imovinu djece koja su napustila domaćinstvo, depozite u stranim bankama i imovinu u inostranstvu, akcije i udjele u kompanijama, ali ni trastove koji najčešće služe za skrivanje imovine, a Agencija za sprečavanje korupcije nema obavezu da provjerava životni stil zvaničnika.
Umjesto toga, Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, uvodi rješenje prema kojem se zakonska ograničenja ne odnose na “na javne funkcionere koji svoju funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi”.
To, ocjenjuju iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), znači da penzioner ili zaposleni u nekoj državnoj ustanovi može biti u više upravnih odbora državnih preduzeća.
“Besprizorno”, kaže za “Vijesti” direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
Ona je podsjetila da je Vlada uoči usvajanja aktulenog Zakona o sprečavanju korupcije imala set amandmana koji su upućeni Evropskoj komisiji na razmatranje, ali da od juna javnost nema informaciju o tome da li je i kakav odgovor EK dala na predložena rješenja.
“Vijesti” u vezi sa falinkama Nacrta zakona, na koje upozoravaju u MANS-u, očekuju odgovore iz Ministarstva pravde kojim rukovodi Bojan Božović.
“Zaista besprizorno. Prvo je besprizorno jer smo se sa time uspjeli izboriti u periodu DPS-a, a tada su ovi, koji su sada na vlasti, bili vrlo glasni u kritikovanju rješenja da jedna osoba može da sjedi u desetinama upravnih odbora. Drugo, što je dodatno licemjerno je činjenica da je ova vlast postala poznata po političkim zapošljavanjima i uhljebljenjima ‘po dubini’. Sada, ne samo da to neće da iskorijeni, već želi da obezbijedi funkcionerima što više upravnih odbora, kao što je to bio slučaj prije više godina”, naglašava Ćalović Marković.
Podsjetila je na primjer nekada visokog državnog i funkcionera DPS-a Branimira Gvozdenovića.
“Konkretan primjer – Branimir Gvozdenović bio je u više upravnih odbora… Bio je istovremeno u upravnim odborima Elektroprivrede Crne Gore i Kombinata aluminijuma, u Tenderskoj komisiji… To je ono što se hoće postići i Nacrtom ovog zakona. Ono što je važnije je što će takvi funkcioneri donositi važne odluke”, upozorila je direktorica MANS-a.
SPAJIĆ I BEČIĆ INSISTIRALI U JUNU, ALI…
Prema riječima Ćalović Marković, posebno brine što, bez obzira na to što je Vlada na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i potpredsjednikom Aleksom Bečićem, usvojila amandmane na aktuelni Zakon, jer se već u junu znalo da ima nedostataka, ti predlozi izvršne vlasti uopšte nijesu bili korišćeni u izradi ovog Nacrta zakona.
“Radi se o Vladinim amandmanima koji se odnose na prijavljivanje imovine djece i nakon što napuste zajedničko domaćinstvo, nema obaveze da se prijavljuje značajan dio imovine funkcionera, kontrola životnog stila funkcionera… Suštinski, izmjene zakona predstavljaju kozmetičku reformu, već vraćamo funkcionerima neke benificije koje su davno izgubili, a nemamo nikakve mjere koje bi spriječile konflikt interesa i korupciju”, ističe Ćalović Marković.
Kaže da Vlada nikada nije saopštila da li smo i kakav odgovor EK dobili u vezi sa ovim amandmanima.
“Premijer je javno obećao da će se zakon mijenjati kad budemo dobili mišljenje EK i da će se usvojiti amandmani koje je Vlada već tada usvojila. Te amandmane Radna grupa Ministarstva pravde uopšte nije imala u vidu niti je te predloge uvrstila u Nacrt zakona”, kazala je Ćalović Marković i dodala da je MANS je pripremio set amandmana i poslao Ministarstvu pravde, jer ponovo nemamo ozbiljnu reformu antikorupcijskog zakona.
ŠTA PIŠE U NACRTU
Glavna novina koju donosi Nacrt zakona je razrađen način na koji će Agencija imati pristup bankovim računima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva.
Radi provjere podataka iz Izvještaja, Agencija ima pristup podacima na računima javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva iz člana 25 stav 1 ovog zakona kod kreditnih institucija i drugih finansijskih institucija”.
“Pravo uvida ima odgovorno lice – direktor Agencije, ovlašćeni službenik koji vodi postupak u konkretnom predmetu, kao i ovlašćeni službenik koji prema opisu posla vrši obradu ličnih podataka javnih funkcionera. Podaci se mogu koristiti samo u svrhu provjere podataka prijavljenih u izvještaju i u druge svrhe se ne mogu koristiti.
Agencija vodi evidencije o ličnim podacima koji su joj dati na korišćenje, prema namjeni za koju su dati i pravnom osnovu za njihovo korišćenje. Podaci se mogu čuvati u elektronskoj formi u bazi podataka Agencije u zaštićenom serveru… Podaci iz stava 3 ovog člana čuvaju se u roku od pet godina od dana pribavljanja podataka, a elektronski podaci o tome deset godina od izvršavanja platne transakcije, odnosno od promjene na računu za plaćanje korisnika platnih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet”, navodi se u Nacrtu zakona.
Taj dokument predviđa i da je, ukoliko Agencija posumnja da prenosi imovinu na povezana lica, javni funkcioner dužan da dostavi lične podatke za te osobe u roku i na način koji odredi Agencija.
“Agencija može zatražiti dostavljanje izvještaja o imovini i prihodima i od povezanog lica sa javnim funkcionerom. Povezano lice sa javnim funkcionerom dužno je da na zahtjev Agencije dostavi izvještaj o imovini i prihodima bez odlaganja”.
Nacrt zakona bio je na javnoj raspravi do kraja januara.
Šta je sve Vlada ljetos predložila
Tokom sjednice krajem maja prošle godine, kada se razmatrao set IBAR zakona, većina članova Vlade je kritikovala predlog propisa o sprečavanju korupcije, na kojem je tada radio resor Andreja Milovića.
I Venecijanska komisija imala je primjedbe na većinu tih propisa, a posebno na izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije ocjenjujući, pored ostalog, da je nacrt ostao u osnovi isti kao zakon koji je do juna bio na snazi, uz nekoliko prilagođavanja.
Vlada je tada djelovala amandmanski, ali je Skupština usvojila prvobitni Predlog zakona. Iz Vlade su kazali da su svoje amandmane uputili EK. Predložili su, između ostalog, promjena definicije poklona, tako da uključi preporuke eksperata Savjeta Evrope, odnosno da poklon bude i otpis kredita, dugovanja i oslobađanje od obaveza, ali i usluge i omogućavanje određenih beneficija. U definiciju imovine predloženo je uključivanje i depozita, kao i imovine u inostranstvu, kao što su depoziti u stranim bankama, akcije i udjeli u kompanijama, ali i trastovi koji najčešće služe za skrivanje imovine, a nemaju obavezu registracije.
Takođe, predloženo je uvođenje obaveza javnih funkcionera da prijave bilo koji oblik promjene imovine. Prema dosadašnjem tumačenju ASK-a, javni funkcioneri nisu morali da prijave prodaju neke nekretnine i novac koji su dobili za nju.
Jedan od Vladinih amandmana odnosio se na vraćanje rješenja iz prethodnog zakona, prema kome se mora, posebnim izvještajem, prijaviti uvećanja imovine veće od 5.000 eura. Predlaženo je i uvođenje obaveze javnih funkcionera da prijavljuju imovinu svoje djece čak i ako ne žive sa njima u domaćinstvu.
Javni funkcioneri je, kako je navedeno, trebalo da prijavljuju sve oblike digitalne imovine koji bi mogli predstavljati finansijski interes ili potencijalni sukob interesa u obavljanju njihovih službenih dužnosti.
Predviđena je bila i obaveza Agencije da u slučajevima kad životni stil funkcionera značajno odudara od njihovih zvaničnih prihoda pokrene postupak ili o tome dostavi informacije nadležnom tužilaštvu.
“Treba propisati da praćenje životnog stila obuhvata upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine u odnosu na potrošačke navike, uslove stanovanja i imovinu javnog funkcionera, bračnog i vanbračnog supružnika i djece. Dodatno se propisuje da Agencija može i iz drugih izvora prikupljati informacije o takozvanom životnom stilu funkcionera, što uključuje i druge podatke kojima raspolažu pravna ili fizička lica a koji pokazuju potrošačke navike, odnosno na osnovu kojih se može utvrditi raspolaganje određenom imovinom”, piše u primjedbama.
Predviđeno je uvođenje nove nadležnosti Savjeta Agencije da odlučuje po žalbama na odluke direktora, kao i brisanje zastare u skladu s preporukama Venecijanske komisije i civilnog društva, kao i sa opredjeljenjem Vlade za nultu toleranciju na korupciju na visokom nivou…
Related