Crna Gora je na istom mjestu gdje i 21. maja 2006. godine. Ni metar šire ni uže. Neko je bogatiji za milione, a neko ni za hljeb, kazala je Željka Savković za „Dan“.

Od maja 2006. godine do aprila 2021. potrošačke cijene bilježe rast od 44,5 odsto. Istovremeno, prosječna plata je porasla 85,8 odsto, s tim što je do 2009. godine porasla za čak 64 odsto, ili 181 euro, a u narednih 12 godina je porasla za ukupno 61 euro.

U prethodnih deceniju i po rasle su plate, penzije i bruto domaći proizvod (BDP), ali sa njima i javni dug, nezaposlenost, spoljnotrgovinski deficit i cijene. Za deceniju i po smo uspjeli da rasprodamo sve što se moglo prodati od državnih preduzeća, pa je mali broj preduzeća koja su ostala u državnom vlasništvu. Tako su u privatne ruke prešli Kombinat aluminijuma, Rudnici boksita, Kontejnerski terminali, dok je na sve načine država pokušala, ali nije uspjela da privatizuje Institut Igalo, Budvansku rivijeru i da aerodrome Tivat i Podgorica da pod koncesiju. Mnogi projekti nijesu realizovani, a najviše muka nam zadaje autoput koji će državu koštati preko milijardu.

ZA 15 GODINA JAVNI DUG JE UVEĆAN SEDAM PUTA, SA 700 MILIONA NA 4,4 MILIJARDE

Godinama smo slušali priče kako je Crna Gora ekonomski tigar, lider na Balkanu, a onda je došla pandemija i pokazala koliko je naša ekonomija jaka. Imali smo najveći pad ekonomije u Evropi od 15,2 odsto i korona kriza je pokazala koliko je pogubno to što smo oslonjeni dominantno na turizam.Siromašniji su sve siromašniji

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević je kazala da je nezavisnost mogla biti dobitna za narod i da smo mogli imati stabilnu ekonomiju sa dobrim standardom, ali se kod nas nezavisnost iskoristila za sticanje enormnog bogatstva grupe ljudi bliske režimu i skoro uništenje srednje klase.

– Bogati su sve bogatiji, a siromašniji sve siromašniji – poručila je Medojevićeva.

Ona je istakla da se sa dolaskom nove „narodne“ vlasti očekivalo da narod osjeti pravednost koje nije bilo decenijama i zaposlenje.

– Nažalost, malo toga se promijenilo. Oni koji su se borili da se sistem mijenja su bili bez posla a radnog iskustva nemaju, CV im je isti kao prije trideset godina. Za novu vlast oni nemaju kvalifikacije za zaposlenje. Nadam se da će početno „nesnalaženje“ nove vlasti biti prevaziđeno te da će ljudi dobiti zaposlenje i bolju socijalnu podršku jer siromaštvo se širi Crnom Gorom poput požara – kazala je Medojevićeva.

Statistički podaci pokazuju da je prosječna plata 2006. bila 282 eura, a 2020. godine 524 eura, što je rast od 85,8 odsto. S tim što ovaj podatak treba uzeti sa rezervom, s obzirom na to da je prosječna plata samo do 2009. godine porasla za 64 odsto na 463 eura, a od tada je povećana za 61 euro ili 13 odsto u odnosu na 2009. godinu. Istovremeno, prema podacima Monstata, potrošačke cijene su u 2020. godini u odnosu na 2006. godinu porasle 38,3 odsto, dok od maja 2006. do aprila 2021. godine bilježe rast od 44,5 odsto, saopštili su iz Monstata. Po ovim podacima bi se reklo da su plate porasle 40 odsto više od cijena, odnosno da nam je standard bolji za oko 40 odsto nego 2006. godine, ali teško da ovaj podatak važi u praksi za veliki dio stanovništva koji prima prosječnu platu ili platu manju od prosjeka.Veći broj nezaposlenih i penzionera

U proteklih 15 godina broj nezaposlenih je uvećan za 16,5 hiljada. Na kraju 2006. godine na evidenciji Zavoda je bilo 38.876 lica, a na kraju marta njih 55.283.

Istovremeno je broj penzionera sa 107.529 uvećan na 129.042, precizirali su iz Fonda PIO.

Kazali su i da je deficit Fonda PIO prije 15 godina iznosio 55,3 miliona, a da je prošle godine bio 102,5 miliona. Prihodi Fonda PIO su 2006. godine bili 196,6 miliona, a lani 434,1 milion. Izdaci su sa 141,3 miliona skočili na 331,6 miliona.

Prosječna penzija je 2006. godine iznosila 142,8 eura, a u aprilu 2021. 293,2 eura, što je duplo više. Minimalna penzija, kako su kazali iz Fonda PIO, prije 15 godina bila je 52,5 eura, dok je sada 147 eura, što je skoro tri puta više. Javni dug je 2006. godine iznosio 700 miliona, a na kraju 2020. godine 4,4 miliona bez depozita, što je sedam puta više. Istovremeno, BDP je sa 2,17 milijardi u 2006. godini porastao na 4,2 milijarde u 2020. godini. U 2019. godini je bio skoro pet milijardi. Spoljnotrgovinski deficit je prije 15 godina iznosio 1,3 milijarde, a lani 1,74 milijarde. Izvoz je uvećan za 36 miliona, a uvoz za 450 miliona od 2006. godine. Stanje u javnim finansijama je, dakle, jako loše i BDP je bez depozita prešao granicu od 100 posto javnog duga.

Koordinatorka majki korisnica naknada Željka Savković smatra da je Crna Gora na istom mjestu gdje i 21. maja 2006. godine.

– Ni metar šire, ni metar uže. Neko bogatiji za milione, neko ni za hljeb. Dok su mnogima oduzimana prava, stečena svojina, pojedinci koji su slavili nezavisnost sa rukom na srcu, bogatili su se od toga. Slavila se nezavisnost, punili privatni računi, a praznili dzepovi i novčanici nas običnih smrtnika. Pa, poslanici mogu imati stečeno pravo, a majke sa troje i više djece ne mogu. Radnik ne može dobiti Ustavom zagarantovanu otpremninu, ali zato pojedinci iz sve tri kategorije vlasti mogu kredite i stanove po privilegovanim uslovima. Neko može imati zgradu, a neko ni metar kvadratni. Neko gladan sa 2.000 eura a neko sit sa 100 eura. Osuđeni kriminalci slobodno šetaju, a gladni plaćaju prekršajne kazne na svakom koraku – kazala je Savkovićeva za DAN.