Vlada je u septembru usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od ove do 2027. godine, koje su sačinjene na bazi strateških i planskih dokumenata i predstavljaju osnovu za izradu budžeta za narednu godinu.

Prema projekcijama, crnogorska ekonomija će u naredne tri godine prosječno godišnje rasti po stopi od 3,7 odsto. Preliminarne prognoze ukazuju na realni ekonomski rast od 3,8 odsto u ovoj godini, na bazi daljeg rasta sektora turizma, nastavka visoke privatne potrošnje, kao i oporavka i daljeg rasta investicija, na bazi relevantnih planova i usvojenog kapitalnog budžeta.

„Crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,7 odsto, odnosno 4,8 odsto u 2025, 3,1 odsto i 3,2 odsto u 2026. i 2027. godini“, naveli su iz Vlade.

Rast u narednom trogodišnjem periodu će dominantno voditi visoka domaća potražnja, pretežno kroz snažnu privatnu potrošnju i rast investicija, usljed uklanjanja biznis barijera. Prospekti rasta ekonomije u srednjem roku su podržani su dostupnim instrumentima finansijske podrške EU kroz Plan rasta.

U skladu sa projekcijama, javni prihodi u periodu od ove do 2027. godine kreću se u rasponu od 3,16 milijardi eura, ili 45,4 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) u ovoj, do 3,49 milijardi eura ili 40,6 odsto BDP-a u 2027. godini.

Iz Vlade su naglasili da su prihodi budžeta za sedam mjeseci ove godine, u poređenju sa planom, veći za 95,5 miliona eura ili 6,5 odsto, dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 124, miliona eura ili 8,6 odsto.

„Izuzimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta za sedam mjeseci ove godine u odnosu na posmatrani period 2023. godine veći su za 237,2 miliona eura ili 18,2 odsto“, rekli su iz Vlade.

Javna potrošnja u ovoj godini planirana je u iznosu od 3,4 milijarde eura ili 46,7 odsto BDP-a, što je na nivou planiranom Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o budžetu i očekivanim projekcijama izvršenja budžeta opština do kraja godine.

Iz Vlade su rekli da u periodu od 2025. do 2027. godine javna potrošnja raste u nominalnom iznosu, dok po učešću u BDP-u pada do nivoa od 43,9 odsto u 2027. godini.

U periodu 2025–2027. godine se projektuje da će se javna potrošnja kretati od 3,5 milijardi eura ili 44,9 odsto BDP-a u narednoj godini do 3,77 milijardi eura ili 43,9 odsto BDP-a.

Ublažavanje inflacije i rast zarada

U naredne tri godine očekuje se postepeno usporavanje inflacije u Crnoj Gori koja će prosječno iznositi tri odsto, dok će zarade u prosjeku rasti šest odsto, navodi se u vladinim Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike do 2027. godine.

Kako se predviđa u tom dokumentu, do usporavanja inflacije će doći usljed usporavanja pritisaka cijena na evropskom nivou.

“Ublažavanju inflacije doprinijeće djelimično smirivanje eksternih kretanja, koja su i dalje uslovljena neizvjesnim geopolitičkim dešavanjima. Procjenjuje se i da će mjere Vlade za ograničavanje marži u sektoru trgovine, doprinijeti ograničenju daljeg porasta cijena za potrošače i stabilizaciji ukupne inflacije u državi”, navodi se u dokumentu.

Rast inflacije u 2023. godini iznosio je prosječno 8,6 odsto, a kako stoji u Smjernicama, u 2024. godini je došlo do ublažavanja inflatornih pritisaka.

“Prosječna stopa inflacije za prvih sedam mjeseci 2024, iznosi 4,6%, a najveći doprinos rastu potrošačkih cijena dale su cijene u kategoriji “Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva” (0,95 p.p) i cijene odjeće i obuće (0,93 p.p). U julu je inflacija iznosila 3,5%, što je najniža stopa od septembra 2021. godine”, navodi se u dokumentu.

Podsjeća se da je Vlada u cilju ublažavanja posljedica rasta cijena krajem usvojila odluku o ograničenju marži u sektoru trgovine, za prehrambene i proizvode lične higijene.

“Novu odluku Vlada je usvojila na sjednici 28. avgusta, kojim je povećan obuhvat proizvoda na koje se ograničavaju marža u većim trgovinskim maloprodajnim objektima”, piše u dokumentu.

Tržište rada: Dalji rast zaposlenosti od oko dva odsto

Tržište rada je, kako se navodi u dokumentu, usljed rasta privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i priliva nerezidenata, nastavilo da bilježi izrazito povoljne trendove u 2023. i 2024. godini.

Podaci iz dokumenta kažu da je prosječan broj zaposlenih u prvih šest mjeseci 2024. iznosio 253,8 hiljada i povećan je 6,3 % u odnosu na isti period 2023.

Prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti je u prvom kvartalu 2024, iznosila 11,9% (godišnji pad 3,6 p.p).

Pored toga, kako se podsjeća, prosječna neto zarada u prvih pola godine uvećana je za 5,9% na godišnjem nivou i iznosila je 827 eura, dok je prosječna penzija sa obračunatim razlikama u junu iznosila 514,75 eura, što predstavlja godišnji rast od 26,8%.

U dokumentu se podsjeća da tržište rada u proteklom periodu bilježi izuzetne rezultate, usljed rasta privrede i potražnje, ali i smanjenja sive ekonomije, što je primjetno po zvaničnim administrativnim podacima.

“Očekuje se dalji rast zaposlenosti od oko dva odsto godišnje u srednjoročnom periodu. Visoki broj izdatih dozvola za rad stranaca će i dalje činiti značajnu karakteristiku domaćeg tržišta rada. Shodno dostupnim planovima domaćih politika u ovoj oblasti, očekuje se rast zarada od oko 6% prosječno u periodu 2025-2027, vođen porastom minimalne zarade i prosječne zarade po osnovu smanjenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osłguranje”, stoji u dokumentu.