Pojava koronavirusa prije dvije godine, a naročito aktuelna ratna dešavanja u Ukrajini doveli su do drastičnih skokova cijena hrane i energenata i aktuelizovali pitanje formiranja robnih i naftnih rezervi u Crnoj Gori. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja saopštavaju da je potrebno uraditi detaljnu studiju o opravdanosti formiranja robnih rezervi koja bi bila predata Vladi na razmatranje i odlučivanje, uzimajući u obzir da bi eventualna odluka o postupku formiranja robnih rezervi zahtijevala izmjenu zakonodavstva. Na osnovu te ekspertske studije biće utvrđen modalitet formiranja robnih rezervi, saopšteno je Pobjedi iz MER-a.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da su u ovom trenutku Crnoj Gori potrebne naftne rezerve. To ministarstvo priprema zakon o strateškim rezervama naftnih derivata, koji će omogućiti formiranje rezervi goriva. U tom resoru očekuju da će prijedlog zakona biti spreman za dva do tri mjeseca. Različita su mišljenja analitičara i ekonomista da li su Crnoj Gori potrebne rezerve.

Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović smatra da nije isplativo da Crna Gora ima sopstvene robne rezerve te da rješenje za uticaj na rastuće cijene određenih proizvoda treba tražiti u smanjenju akciza, poreza i drugih opterećenja.

Sa druge strane ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe da su Crnoj Gori potrebne rezerve i da su one značajan ekonomski potencijal.

Analiza i studija 

– Neophodno je napraviti detalje projektnog zadatka, planirati potreban iznos finansijskih sredstava za izradu studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi i odabrati konsultanta koji bi uradio kvalitetnu analizu opravdanosti, uz obavezu predlaganja modela za eventualno ponovno formiranje robnih rezervi Crne Gore – kazali su Pobjedi iz MER-a.

Oni navode da svaki važan zadatak, koji je od opšteg društvenog značaja, iziskuje detaljnu analizu i brojne studije.

– Upravo iz tih razloga pristupiće se izradi studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi uz posebno biran tim eksperata, koji će na osnovu detaljne analize i istraživanja dati odgovore na koji način Crna Gora može formirati robne rezerve – kazali su iz MER-a.

Iz tog resora su podsjetili da je Vlada 3. marta zadužila MER da pripremi detaljan projektni zadatak za izradu studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi, pa je priprema projektne dokumentacije već u toku.

– Nakon izrade projektnog zadatka, Ministarstvo će raspisati javni poziv za izbor eksperata/konsultanata koji će pristupiti izradi studije, u skladu sa zakonom. Kako je planirano MER će formirati i komisiju za odabir konsultanata koji će biti u obavezi da predlože model formiranja robnih rezervi – pojasnili su iz MER-a.

Iz MER-a podsjećaju da je Vlada 3. marta utvrdila informaciju o potrebi formiranja robnih rezervi koju je pripremilo Ministarstvo.

Moguća rješenja 

U postupku eventualnog ponovnog formiranja robnih rezervi na državnom nivou moguća su tri rješenja. Prvo rješenje bi se, kako navode iz MER-a, odnosilo na formiranje robnih rezervi u inostranstvu, dakle riječ je o eksternalizaciji (outsourcing) ovog postupka.

– Osnovna prednost ovakvog pristupa se ogleda u činjenici da se ne bi morala osnovati institucija (pandan nekadašnjoj direkciji za robne rezerve), odnosno angažovati ljudi i značajna sredstva za vršenje ove važne aktivnosti. Nedostatak ovakvog rješenja se odnosi na problem pravovremenog dopremanja i snabdijevanja tržišta Crne Gore u slučaju nepredviđenih okolnosti (zemljotres, pandemija, ratno stanje, i dr) ukoliko se državne robne rezerve nalaze u inostranstvu. Osim toga, i ovakvo rješenje bi moglo biti skupo sa aspekta potrebe izdvajanja novčanih sredstava, što bi tek detaljna analiza mogla da pokaže – rekli su iz MER-a.

Dodaju da bi drugo rješenje u principu bilo ono kakvo je Crna Gora imala do 2003. godine.

– Robne rezerve koje bi se nabavljale unaprijed i zatim skladištile na lokacijama unutar same zemlje. U tom smislu vjerovatno bi se morala angažovati dodatna kvalifikovana radna snaga koja bi se, u okviru posebne institucije ili kao novoformirani organizacioni dio neke već postojeće institucije, bavila ovim pitanjem – saopšteno je iz MER-a.

Osim toga, kako dodaju, bilo bi neophodno obezbijediti cjelokupnu infrastrukuru za ovakav koncept, što bi značilo izgradnju novih ili preuređenje već postojećih skladišnih kapaciteta na teritoriji države.

– Dobra rješenja u tom pogledu bi se vjerovatno mogla naći kroz zakup neiskorišćenog skladišnog prostora aktivnih privrednih subjekata, kao i privrednih subjekata koji više ne postoje, odnosno nalaze se u stečajnom postupku – kazali su iz MER-a.

Iz tog resora ističu da je najveća prednost ovakvog sistema centralizovano vođenje robnih rezervi na državnom nivou, odnosno postojanje samih rezervi na teritoriji Crne Gore, što bi, kako kažu, garantovalo njihovu distribuciju na najbrži mogući način svim onima kojima su potrebne u nepredviđenim okolnostima, kada upravo brzina snabdijevanja predstavlja najvažniji faktor uspjeha.

– Treće rješenje bi se odnosilo na kombinaciju dva prethodna rješenja, pri čemu skladišta rezervi ne bi bila u samoj zemlji ali bi se cijeli postupak vodio iz Crne Gore. Prednosti i nedostaci ovog koncepta bi takođe bili kombinacija dobrih i loših strana dva potpuno različita koncepta – rekli su iz MER-a.

Iz MER-a navode da su, po njihovim informacijama, zalihe hrane u Crnoj Gori uobičajene.

– Što znači da ih ima u dovoljnim količinama – ističu iz MER-a.

Plan interventnih nabavki

Odgovarajući na pitanje da li Vlada zbog situacije izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini može da pokrene vanrednu nabavku osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, iz MER-a je saopšteno da taj resor za ovu godinu priprema plan interventnih nabavki koji će se naći na idućoj sjednici Vlade.

– Planom interventnih nabavki, koji Vlada donosi svake godine, uređuje se procedura nabavke osnovnih proizvoda a plan se aktivira tek kada se desi poremećaj na tržištu u pogledu snabdijevanja – rekli su iz MER-a.

Iz MER-a su podsjetili i da je taj resor pripremio nacrt zakona o ograničenju cijena osnovnih životnih namirnica, za koji je završena javna rasprava

– Nakon utvrđivanja nacrta na sjednici Vlade, on će biti proslijeđen Skupštini na usvajanje po hitnom postupku – kazali su iz MER-a.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da su Crnoj Gori potrebne naftne rezerve, posebno u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji zbog ratnih sukoba u Ukrajini.

Iz MKI su našoj redakciji saopštili da je u pripremi zakon o strateškim rezervama naftnih derivate.

– Njime će se definisati tromjesečne rezerve i način njihovog skladištenja, od kojih će se približno jedna trećina nalaziti u Crnoj Gori, a dvije trećine u skladištima velikih dobavljača koja se nalaze u okruženju – rekli su iz MKI-a.

Oni su podsjetili da je, po regulativi i preporukama EU za pregovaračko poglavlje 15 (energetika), država dužna da usvoji i implementira zakon o strateškim rezervama naftnih derivata do 1. januara naredne godine.

– MKI, u saradnji sa konsultantom EEZ, radi na pomenutom zakonu i očekujemo da će prijedlog zakona biti spreman za dva-tri mjeseca – saopšteno je iz MKI.

Iz MKI navode da je procjena da će nas formiranje rezervi naftnih derivata koštati od 0,01 do 0,015 eura po litru goriva.

Ne prijeti nestašica goriva

U tom resoru smatraju da u ovom trenutku Crnoj Gori ne prijeti nestašica goriva.

Predstavnici MKI ističu da Vlada zbog situacije u Ukrajini može da pokrene vanrednu nabavku naftnih derivata.

– A da li će se to i desiti zavisi od daljeg razvoja događaja. U MKI smatramo da to u ovom trenutku nije neophodno – dodali su iz MKI.

Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović saopštila je Pobjedi da je uloga robnih rezervi trostruka.

– Prva je da čuva određenu količinu osnovnih roba za krizne situacije, druga je da utiče na stabilizaciju cijena, a treća da podržava domaće proizvođače. Kada govorimo o prvoj ulozi govorimo o kriznim situacijama kao što su ratna ili slična dešavanja. Odnosno govorimo o onim situacijama u kojim bi došlo do ugrožavanja kanala snabdijevanja tim robama. Za sada se čini da Crnoj Gori takva kriza ne prijeti, bez obzira na dešavanja u Ukrajini i Rusiji – kazala je Kaluđerović.

Ona dodaje da je druga uloga robnih rezervi da omogući stabilizaciju cijena, odnosno da omogući stanovništvu nabavku roba po cijenama nižim od tržišnih.

– Ovo pitanje je posebno važno u zemljama koje kao i Crna Gora uvoze sve svoje osnovne proizvode. Međutim, u takvoj situaciji na cijene uvezenih roba moguće je samo djelimično i kratkoročno uticati putem robnih rezervi, jer se kontinuitet nabavke kao i cijena tih proizvoda određuju na inostranom tržištu. Dodatno, uključivanjem u tržište država remeti tržišne signale i demotiviše privatne trgovce kao i domaćinstva da sami prave rezerve u situacijama rasta cijena – kazala je Kaluđerović.

Posljedice intervencije države 

Prema njenim riječima kad nema robnih rezervi privatni trgovci imaju i sami interes da kupuju proizvode po nižim cijenama i da ih skladište u što većoj mjeri, kako bi osigurali i kontinuitet nabavke ali i veći profit.

– Domaćinstva, posebno ona koja veći procenat svog dohotka troše na hranu, što su po pravilu siromašnija domaćinstva, takođe imaju slično ponašanje. Ali kada država interveniše kroz robne rezerve, privatni trgovci i domaćinstva gube lični interes i odgovornost, čime se neutrališe ovaj efikasan samoregulišući mehanizam stabilizacije – pojasnila je Kaluđerović.

Ona dodaje da je treća uloga robnih rezervi da pomogne poljoprivrednim proizvođačima, tako što će otkupom proizvoda omogućiti njihovu proizvodnju i obezbijediti im odgovarajuće cijene.

– Ali ova uloga nije relevantna za Crnu Goru jer nemamo proizvođača koji proizvode pomenute osnovne proizvode – rekla je Kaluđerović.

Ona ističe da je najvažnije pitanje kod svake ekonomske odluke ,,koga će da košta, koliko će to da košta i do kada će da košta“.

– Uvođenje robnih rezervi podrazumijeva značajna ulaganja već sada ograničenih finansijskih sredstava kojima država raspolaže. Naime, da bi se robne rezerve sprovele potrebno je osnovati instituciju koja će tim rezervama upravljati, zaposliti ljude u njoj, osigurati i platiti prostor u kojem će se roba čuvati i naravno potrebno je izdvojiti značajna sredstva za nabavku robe – kazala je Kaluđerović.

Sve to, kako navodi, zahtijeva mnogo novca koji će uvijek platiti isključivo poreski obveznici.

– Imajući to u vidu kao i savremene trendove u obezbjeđivanju određenih roba, koji idu u pravcu osnivanja regionalnih i međunacionalnih robnih rezervi, čini se da nije isplativo da Crna Gora ima sopstvene robne rezerve. Rješenje za uticaj na rastuće cijene određenih proizvoda treba tražiti u smanjenju akciza, poreza i drugih opterećenja – poručuje Kaluđerović.

Ona navodi da istraživanja koja su sprovedena, a koja su u fokusu imala analizu uticaja različitih mehanizama na stabilizaciju cijena hrane jasno pokazuju da uticaj države treba svesti na minimum i da se treba osloniti na tržišne mehanizme kad god je to moguće.

– Dodatno ova istraživanja naglašavaju da država treba izbjegavati aktivnosti koje podrazumijevaju fizičko manipulisanje robama. Jedino kada se pokazalo efikasnim da se obezbijedi neka količna robe, to su situacije u kojima se ta roba kupuje i daje najugroženijem dijelu stanovništva. Ali tada je riječ o manjim intervencijama koje su dobro targetirane, odnosno usmjerene isključivo na one kojima je ta pomoć neophodna, pa spadaju u domen socijalne zaštite – kazala je Kaluđerović.

Rezerve kao ekonomski potencijal 

Ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe da su Crnoj Gori potrebne rezerve. On smatra da su rezerve kao ekonomska kategorija vrlo značajan mehanizam upravljanja nekim poslovnim ili društvenim entitetom.

– Ukoliko se rezerve zasnivaju na nivou države potrebno je mnogo vještine, iskustva i napora da se dođe do optimalnog nivoa i kvaliteta rezervi određene robe. Vješt menadžer može donijeti državi i velike koristi jer se rezervama upravlja – kazao je Drecun.

Prema njegovim riječima rezerve su značajan ekonomski potencijal sa širim ili užim manevarskim prostorom za obrt, u zavisnosti od datog trenutka.

– Ukoliko je procjena da će da potraje miran period, manevarski prostor je širi. Tada kvalitetan menadžer obrće sredstva koja su mu povjerena vodeći računa da u svakom momentu može da odgovori planiranim potrebama. Upravljanje tim rizikom traži mnogo vještina, ali države koje vode računa o tome bez problema regrutuju kadrove za to – rekao je Drecun.

On navodi da mnoge robe koje se čuvaju u rezervama su berzanske robe, pa se zahtijeva dnevna ažurnost u analizi budućih očekivanja.

– Robe se po pravilu kupuju kad su na nižim nivoima berzanskih cijena, vodeći računa o rokovima za upotrebu. Situacije kao današnja su nažalost realnost, i dešavaju se ciklično svakih 15 – 20 godina. Novija istorija nas uči da su krize pravilo a ne izuzetak, nažalost – naglasio je Drecun.

On smatra da je isplativo da Crna Gora ima rezerve, ali pod određenim uslovima.

– Prvi je da imate dosta prostora da bi ekonomija obima dala rezultate i da imate vješte upravljače rezervama. Pokazali smo izuzetno visok stepen neodgovornosti prema sebi ukidanjem robnih rezervi i eliminisanjem kapaciteta te vrste iz kontrolnog mehanizma države. Zakon je najavljen, ali nije mi poznato da li je stavljen u proceduru. I prethodne vlade, kao i aktuelna, su samo konstatovale ovaj problem, ali nije ništa učinjeno – rekao je Drecun.

On dodaje da se u analizi kompanije Britiš petroleum navodi da će globalna potrošnja nafte biti na vrhuncu za oko 20 godina.

– Ovo je podatak star barem tri godine i jasno je bilo da je trebalo biti oprezan – kazao je Drecun.

On je naveo da u normalnim godinama Crna Gora uvozi naftu i derivate u vrijednosti od oko 120 miliona eura.

– Sa dobrim upravljanjem, smatram da bi okvirno deseti dio godišnjeg uvoza bio dovoljan da se pokrije nivo rezervi. Naravno, danas je teško biti precizan u procjeni, jer ovaj rat niko nije predvidio, kao da je iznenadio i velike obaveštajne sisteme, pa se samim tim teško može predvidjeti i njegovo okončanje – kazao je Drecun.

Skladišni kapaciteti neupotrebljivi

Iz Ministarstva kapitalnih investicija tvrde da su skladišni kapaciteti, koji su u vlasništvu države, potpuno neupotrebljivi zahvaljujući ,,višedecenijskoj nebrizi kao i nedefinisanoj vlasničkoj strukturi“.

– Jer na osnovu sudske odluke iz 2014. godine, Eko petrol (Helenik petroleum) i Montenegro bonus (kome je država svoj dio vlasništva dala na upravljanje) nijesu do kraja definisali vlasništvo. S tim u vezi moramo napomenuti da postoji interesovanje grčkog partnera da se taj postupak što prije dovede do kraja – rekli su iz MKI.

Drecun: Država mora naći način da nabavi pšenicu

Drecun je naveo da je godišnja potreba za pšenicom oko 100 hiljada tona, a mi proizvedemo oko 2,5 hiljada tona.

– Građani će nekako moći da žive bez automobila, ali bez hljeba teško. Zato smatram da država mora naći način da nabavi pšenicu. Nekada imate situaciju da vam ni novac ne pomaže da nabavite nešto, ali zato ima ona narodna da lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. Kombinacijom ekonomske i diplomatske pameti, može se i ovaj problem riješiti. Ne bi bilo odgovorno da se igraju političke i politikantske igre u državi u ovom teškom trenutku. Svijet nikad u istoriji nije bio bliži opštoj katastrofi, zato sa puno umijeća treba voditi naš mali brod zvani Crna Gora – zaključio je Drecun.

Kaluđerović: Robne rezerve skupe

Kaluđerović je naglasila da kupovina i skladištenje robe, kako bi se osigurala niska cijena, znače dodatne troškove skladištenja i upravljanja zalihama, koje plaćaju poreski obveznici.

– Pitanje je da li povećanje njihovih izdavanja za robne rezerve pokriva smanjenje u cijenama koje se ostvaruje zbog postojanja rezervi. Istraživanja koja su sprovođena tokom posljednjih decenija pokazala su da su robne rezerve skupe jer zarobljavaju značajan dio novčanih sredstava, podstiču korupciju, dovode do gubitka određene količine robe i negativno utiču na privatne rezerve – ističe Kaluđerović.