Zemlje regiona nastavile su trend smanjenja poreza i doprinosa na  zarade da bi omogućili poslodavcima da povećaju plate svojim zaposlenima  i time ih zadržali od odlaska u zemlje EU.

Nakon što su u julu u  Republici Srpskoj smanjeni doprinosi i do 70 odsto na povećani dio  zarade, Vlada drugog entiteta, Federacije, predložila je izmjene zakona o  porezu i o doprinosima kako bi na prosječnu zaradu dažbine bile manje  za oko 60 eura. Vlada Sjeverne Makedonije predložila je zakon kojim se  poslodavci koji povećaju zarade zaposlenima za iznos do 100 eura  oslobađaju poreza i doprinosa na taj iznos.

U Srbiji od naredne  godine povećavaju neoporezivi dio zarade sa 130 na 139 eura, minimalnu  zaradu za 11 odsto na 258 eura, a doprinose poslodavcima smanjuju za 0,5  odsto bruto zarade.
U Hrvatskoj Vlada je predložila povećanje  neoporezivog dijala zarade sa 510 na 560 eura, kao i uvođenje više  mogućnosti da poslodavci isplaćuju zaposlenima neporezive nagrade i  naknade, kao i da se ne oporezuje prihod koji zaposleni uplaćuje na  dodatno zdravstveno osiguranje. Oni očekuju da će samo ove mjere uticati  da se prosječna zarada poveća sa sadašnjih 875 za dvadesetak eura.

U  Crnoj Gori od zvanično prikazanog ekonomskog rasta i punjenja državne  kase korist nemaju ni zaposleni ni poslodavci, a na snazi ostaju brojni  krizni porezi. Vlada je od jula smanjila samo doprinose na zdravstvo za  dva procenta poena, zajedno sa povećanjem minimalne zarade sa 193 na 222  eura. Jedino novo što je obećano je da će od naredne godine ukinuti  takozvani “krizni porez” od dva odsto na iznos preko prosječne bruto  zarade.

Skupština je dva puta odbila i da u dnevni red uvrsti i  raspravlja o predlogu SDP-a da se doprinosi na teret poslodavca zbirno  smanje za još četiri odsto, kako bi opterećenje poslodavaca bilo na  nivou regiona. Crna Gora jedina nema neoporezovani dio zarade. Svjetska  banka je prije dva dana u izvještaju navela da Crna Gora ima previsoke  dažbine na zarade i da treba da ih smanji.

CG lider po opterećenju

Poslodavci  u Crnoj Gori već godinama ukazuju na prevelike dažbine na zarade, koje  se u susjednim državama postepeno smanjuju kao i na to da se uvede  neoporezivi dio zarade. Vlada je tada odbila uvođenje neoporezivog  dijela zarade.

Vlada FBiH predložila je po hitnom postupku Skupštini  tog entiteta da poveća neoporezivi dio zarade na 800 maraka, što je 410  eura. Istovremeno je na veće zarade porez povećan sa 10 na 13 odsto, a  smanjeni doprinosi na teret poslodavca. Ovim se, kako je objašnjeno,  ukupne dažbine smanjuju sa 41,5 odsto bruto zarade na 32,5. Na prosječnu  zaradu dažbine bi bile niže za oko 60 eura.

U Crnoj Gori sada dažbine iznose 41,5 odsto bruto zarade i najveće su u regionu.

Prosječna  neto zarada u FBiH, sa neoporezivim dijelom, toplim obrokom, iznosi 944  marke, što je oko 482 eura. Na taj iznos poslodavci u tom entitetu bi  prema novom obračunu, platili još ukupno 258 eura. Na iznos neto zarade  od 482 eura u Crnoj Gori, poslodavac sada plati još 311 eura ili 53 eura  više nego u FBiH.
Poslodavci u ovom dijelu BiH ipak nijesu  zadovoljni konačnim predlogom, jer smatraju da su im potrebne još veće  olakšice. Traže da im Vlada garantuje da će nastaviti da smanjuju  doprinose kako budu rasli budžetski prihodi tog entiteta, da se stopa za  ostale dohotke ne povećava sa 10 na 13 odsto, kao i da se u paketu  usvoji izmjena zakona kojim bi bili oslobađani od plaćanja poreza na  dobit u slučaju reinvestiranja. Predlog da se privrednici oslobode  poreza na dio dobiti koju reinvestiraju, dala je i Privredna komora Crne  Gore, a iz Vlade je saopšteno da će je analizirati.

Ni sindikati u  FBiH nijesu u potpunosti zadovoljni Vladinim predlogom jer, prema  njihovom tumačenju, nema jasnih garancija da će poslodavci povećati  plate zaposlenima za smanjeni iznos poreza i doprinosa. Oni traže da se  neporezovani dio poveća na iznos prosječne zarade i da se jasno  precizira da se za umanjenje poreza poveća zarada.

Vlada u ovom  entitetu, zbog izostanka političkog dogovora i nejasne većine u novom  sazivu, nije izabrana ni godinu nakon proteklih izbora već je sastav iz  prethodnog saziva nastavio da radi. Zbog toga, većina za izglasavanje  zakona zavisi od više stranaka različite programske orjentacije.

Brine i iseljavanje

Većinom  opoziciona SDP BiH traži da se minimalna zarada odredi na iznos od 55  odsto prosječne i svoj glas za ovaj zakon time uslovljava. Neke manje  partije, od kojih takođe može zavisiti većina, traže povećanje  neoporezivog dijela zarade na 1.000 maraka. HDZ BiH nezadovoljan je  predlogom da se oporezuju svi dobici od igara na sreću,… Tako da je  jučerašnje glasanje o ovom predlogu odloženo.

U Crnoj Gori nema ni  rasprave o ovoj temi iako se povećava iseljavanje stanovništva zbog  loših uslova života. Prošle godine tri hiljade građana Crne Gore dobilo  je usljeničke vize za zemlje EU. Od martu iduće godine u Njemačkoj, koja  je i do sada bila najčešća destinaciji za pokretanje novog života,  važiće ista pravila za zapošljavanje za Njemce, za građane drugih država  EU kao i za zemlje kandidate.

U posljednje tri godine plata u Crnoj  Gori je povećana za 3,2 odsto, dok je stopa inflacije iznosila 5,5  odsto. U BiH prosječna zarada je u istom pariodu povećana na 8,5 odsto,  dok je inflacija bila 4,2 odsto.