azvoj energetskog tržišta u Crnoj Gori posljednjih godina obilježen je značajnim koracima ka integraciji u evropski energetski sistem. Jedan od najvažnijih projekata u tom procesu je povezivanje crnogorskog tržišta električne energije s Italijom putem podmorskog energetskog kabla. Ovaj strateški projekat, osim što omogućava fizičku povezanost Crne Gore s jedinstvenim evropskim tržištem, ima dalekosežan značaj – otvara vrata za povećanje trgovinskog volumena, stabilizaciju cijena, privlačenje investicija u obnovljive izvore energije i stvaranje povoljnog okruženja za integraciju crnogorskih proizvođača u širi evropski kontekst.

Izvršni direktor Berze električne energije (BELEN) Dejan Drašković u intervjuu za Pobjedu govori o budućim koracima na putu harmonizacije crnogorskog energetskog tržišta sa evropskim standardima.

POBJEDA: Kako procjenjujete trenutni nivo razvoja tržišta električne energije u Crnoj Gori u poređenju s drugim zemljama regiona?

DRAŠKOVIĆ: Tržište električne energije u Crnoj Gori je u fazi konstantnog razvoja. U poređenju sa tržištima iz regiona, Crna Gora ima još dosta zadataka ispred sebe jer je neophodno dodatno uložiti u infrastrukturu koja bi podržala kompletni razvoj i kvalitetnu integraciju obnovljivih izvora u sistem, kao i zakonski i regulatorni okvir, ali ostvaruje se značajan napredak na tom polju. Trenutno su operativna dan-unaprijed i dugoročno tržište, a u planu je i pokretanje unutardnevnog (kontinualnog i aukcijskog) tržišta, kao i povezivanje dan-unaprijed i unutardnevnog tržišta sa jedinstvenim evropskim tržištem putem interkonekcije sa Italijom. Takođe je neophodno naglasiti da će naše tržište biti u potpunosti harmonizovano sa evropskim, te će samim time svaki evropski proizvod po pitanju veleprodajnog tržišta energije biti dostupan i na našem tržištu onog trenutka kada se integracija završi. Veoma je važno shvatiti da se radi o vrlo kompleksnom segmentu koji je na nivou Evrope postao jedinstven. Crna Gora teži da postane integralni dio tog tržišta, te samim time moramo da postignemo apsolutno svaki stepen sinhronizacije sa njima po tom pitanju. Zapravo, ovdje je u pitanju timski rad skoro svih ključnih energetskih subjekata kako bi se postigla harmonizacija na tehničkom, legalnom i regulatornom nivou između Crne Gore i Evrope, te bih ovim putem htio da istaknem i pohvalim dosad uloženi trud i naših kolega iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema kao i Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti po ovom pitanju.

POBJEDA: Koji su ključni rezultati koje je BELEN postigao od početka svog rada?

DRAŠKOVIĆ: Ono što bismo istakli kao ključne rezultate jeste pokretanje dugoročnog tržišta (decembar 2020. godine), dan-unaprijed tržišta (april 2023. godine), dobijanje statusa NEMO (jul 2024. godine), dobijanje posmatračkog statusa u evropskim institucijama koje se bave razvojem, koordinacijom i povezivanjem tržišta kao što su Market Coupling Steering Committee i All NEMO Committee, kao i početak sprovođenja aktivnosti vezanih za buduće povezivanje tržišta sa Italijom, kao strateški najbitnijim korakom daljeg razvoja tržišta. Ulaskom u ova tijela, omogućen je pristup određenoj tehničkoj dokumentaciji koja će biti neophodna za dalji razvoj, a ono što bih posebno naglasio je šansa za kontinualni prenos znanja od kolega iz zemalja koje su ovaj proces već završile i uveliko funkcionišu u jedinstvenom tržištu na prostoru EU, što nam je u ovom trenutku i najpotrebnije ako se uzme u obzir da Crna Gora trenutno nije članica EU.

POBJEDA: Kakva je saradnja BELEN-a sa drugim berzama u regionu, poput SEEPEX-a ili CROPEX-a?

DRAŠKOVIĆ: BELEN ima odličnu i konstruktivnu saradnju sa skoro svim berzama, uključujući i one iz regiona. Ova saradnja podrazumijeva razmjenu iskustava i tehničkih znanja, standardizaciju procedura, a osim spomenutih ovih moramo da istaknemo da na skoro jednako kvalitetan način sarađujemo i sa kolegama iz Slovenije (BSP), Francuske (EPEX SPOT), Italije (GME), Bugarske (IBEX) i Sjeverne Makedonije (MEMO).

POBJEDA: Da li Crna Gora ima potencijal da postane regionalno čvorište za trgovinu električnom energijom? Šta bi trebalo unaprijediti da bi se to ostvarilo?

DRAŠKOVIĆ: Crna Gora ima povoljan položaj u regionu i već je važna tranzitna tačka u elektroenergetskoj mreži. Puštanje u rad podmorskog kabla igra veliku ulogu u operativnosti BELEN-a jer iz naše perspektive to ne znači samo fizičko povezivanje energetskim kablovima između Italije i Crne Gore, već daleko više od toga. Razlog tome leži u činjenici da je italijansko tržište povezano sa jedinstvenim evropskim tržištem, te povezivanje Crne Gore sa Italijom zapravo predstavlja povezivanje crnogorskog tržišta sa evropskim. Ovo konkretno podrazumijeva proširenje ponude i potražnje, odnosno izlazak crnogorskih ponuda na znatno veće tržište od lokalnog, na taj način obezbjeđujući cjenovni signal za energiju koja se bude trgovala u Crnoj Gori, a samim time i neizmjerno veću mogućnost da ponude budu zatvorene negdje na tržištu Evrope. Na taj način investitori u projekte u Crnoj Gori imaju stabilan cjenovni signal koji će omogućiti kvalitetnije investicije u energetiku u kompletnom regionu. Međutim, da bi ovo povezivanje bilo stabilno i kvalitetno, nakon italijanske granice neophodno je nastaviti sa povezivanjem tržišta i na ostalim granicama, na taj način pojačavajući sigurnost napajanja, što će automatski privući nove investicije u infrastrukturu prema zemljama sa kojima se graničimo u energetskom smislu.

POBJEDA: Kako BELEN podržava integraciju obnovljivih izvora energije u tržište električne energije?

DRAŠKOVIĆ: BELEN na svom veleprodajnom tržištu pruža mogućnost trgovine električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora putem svoje platforme, te na taj način omogućava plasman svakog vida proizvedene energije sa snagom preko 100 kW. Uspostavljanjem stabilnijeg cjenovnog signala, što je neminovnost nakon povezivanja tržišta sa Italijom, očekuje se da cijena postignuta na BELEN-u bude referentna cijena za energetske projekte koji će se raditi u Crnoj Gori, odnosno za njihov otkup ili zaključivanje PPA ugovora. Tako investitori stiču određeni stepen sigurnosti u povrat sopstvene investicije.

POBJEDA: Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno suočavate u radu berze električne energije?

DRAŠKOVIĆ: Glavni izazov je smanjena likvidnost do koje je došlo usljed manje aktivnosti učesnika koji su prodavci na berzi, međutim to samo ukazuje da svaki MWh koji se ponudi za prodaju na berzi ima sigurnog kupca, jer trenutna glavna karakteristika je da se skoro sva ponuđena energija na berzi proda. Do ovoga je uglavnom došlo zbog nekarakteristične hidrologije i remonta određenih agregata kod proizvođača, međutim za očekivati je da ovo bude zanemarljivo po povezivanju tržišta sa italijanskim. Prema posljednjim evropskim regulativama, 70 odsto kapaciteta na granici sa Italijom treba rezervisati za povezivanje tržišta, što bi automatski rezultovalo sa skoro tri do četiri puta većom likvidnošću.

POBJEDA: Kako visoke cijene energije u Evropi utiču na trgovinu električne energije u Crnoj Gori?

DRAŠKOVIĆ: Svako kretanje cijena, tako i cijena električne energije zavisi od brojnih faktora. Često se poređenja rade između cijena koje se vide kao projekcije buduće cijene određenog vremenskog profila (tzv. fjučersa) i realizovanih cijena koje se zatvore na dan-unaprijed tržištu. Međutim, tu treba biti jako oprezan i istaći da su cijene fjučersa špekulativne i zasnivaju se na analitici, dok se transakcije ugovaraju znatno prije njihove realizacije. Pored toga, fjučersi se rade za vremenski znatno duže profile (sedmica, mjesec, kvartal, godina) nego što su to satni profili na dan-unaprijed tržištu gdje se trguje danas za sjutra. Posljedica ovakvog poređenja dovodi do varijacija cijena jer određena odstupanja, anomalije u vremenskim uslovima (hidrologija, vjetar, solar), krize na regionalnom ili globalnom planu možda nisu viđene kad je formirana fjučers cijena, ali su imale svoj uticaj na formiranje cijene na dnevnom nivou, te otuda razlika između realizacije i predikcije cijena. Takođe, neophodno je naglasiti da i kapaciteti sa određenih EU tržišta do Crne Gore utiču na cijenu, jer je neophodno platiti „put“ od EU ka Crnoj Gori. U slučajevima kada ne postoji zagušenje i ima dovoljno kapaciteta, tada je cijena kapaciteta nula i u tim situacijama cijena u EU će biti identična kao cijena u Crnoj Gori. Međutim, u slučajevima zagušenja, odnosno kada je veća potražnja za kapacitetom nego što je raspoloživo, cijena kapaciteta znatno utiče na povećanje ili smanjenje cijene u odnosu na evropsku. Takođe, treba istaći da je postojanje zagušenja na određenim pravcima uvijek signal da je neophodno dodatno uložiti u infrastrukturu na tom pravcu, kako bi se zagušenja izbjegla. Dakle, cijene na tržištu EU imaju uticaj na formiranje cijene u Crnoj Gori, ukoliko postoji prohodnost kapaciteta od EU ka Crnoj Gori.

Glavni fokus i prioritet je trenutno na povezivanju tržišta sa Italijom. Time se ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog poglavlja 15 iz pregovora o pristupanju EU, kao i preporuke Evropske komisije, što je nacionalni cilj. Ovo je fokus i iz razvojno-strateške perspektive jer na taj način očekujemo značajan skok u volumenu koji će biti ostvaren na našem tržištu, odnosno postizanje likvidnosti tržišta.

POBJEDA: Koji su ključni ciljevi i prioriteti BELEN-a u narednih pet godina?

DRAŠKOVIĆ: Glavni fokus i prioritet je trenutno na povezivanju tržišta sa Italijom. Time se ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog poglavlja 15 iz pregovora o pristupanju EU, kao i preporuke Evropske komisije, što je nacionalni cilj. Ovo je fokus i iz razvojno-strateške perspektive jer na taj način očekujemo značajan skok u volumenu koji će biti ostvaren na našem tržištu, odnosno postizanje likvidnosti tržišta.

Međutim, pored ovoga jednako je važno i dalje nastaviti razvoj tržišta. Plan je da paralelno ovom procesu otpočnu i pripreme za implementaciju unutardnevnog tržišta koje bi ponudilo dodatne mogućnosti, prvenstveno novim obnovljivim izvorima da svoju proizvodnju mogu ponuditi na satnom nivou unutar dana kada proizvode energiju.

Osim toga, plan je da se krene i ka uvođenju 15-minutnih profila i blok proizvoda na tržištu, omogućavajući veći broj proizvoda i preciznije trgovine za sve naše učesnike u skladu sa EU standardima. Po ovom osnovu bismo samo naglasili da je naša težnja da tržište u Crnoj Gori bude apsolutno na istom standardu kvaliteta kao što je to EU.

Takođe, svjesni smo i nepoznanica na polju kojim se bavimo, pa je namjera da se u narednoj godini krene i sa radionicama i seminarima koji bi imali za cilj edukaciju učesnika, budućih učesnika i svih zainteresovanih strana o tome kako funkcioniše lokalno tržište, kako se formiraju cijene, kako funkcioniše evropsko tržište, kako se obavljaju finansijske transakcije kao rezultat energetskih, šta su i kako funkcionišu garancije porijekla za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, te na taj način povećali svjesnost o tržištu i radili na povećanju transparentnosti vezane za aktivnosti na našem tržištu.

Na crnogorskom tržištu trenutno 28 učesnika 

POBJEDA: Koliko je trenutno učesnika na tržištu električne energije u Crnoj Gori i kako se ta brojka razvija?

DRAŠKOVIĆ: Trenutni broj učesnika je 28. Prije pokretanja dan-unaprijed tržišta na berzi je bilo registrovano šest učesnika, da bi tokom 2023. godine taj broj porastao na 23. Očekujemo da broj učesnika uskoro bude 30. Ono što bismo htjeli da istaknemo je da je na tržištu prisutno samo devet kompanija iz Crne Gore, dok su sve ostale kompanije inostrani učesnici koji su prepoznali potencijal našeg tržišta iako je ono izolovano u ovom trenutku. Velika su očekivanja od povezivanja sa Italijom, za koje se po prvim projekcijama očekuje da bude implementirano do kraja 2026. godine.