Sudovi su nezakonito oslobodili okrivljenog za pranje novca, ukinuli privremenu mjeru zabrane raspolaganja nepokretnostima, donijeli nezakonitu odluku o zastarjelosti krivičnog postupka, izuzeli zakonit zapisnik o pretresanju, zakonito mišljenje vještaka, nezakonito smanjivali kazne i potvrđivali optužnice… Ovo su samo neke od nepravilnosti koje je tokom prošle godine utvrdio Vrhovni sud kod nekoliko osnovnih, dva viša suda i Apelacionog suda Crne Gore.

Prema analizi Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), od 17 zahtjeva za zaštitu zakonitosti, o kojima je odlučeno tokom 2024, prihvaćeno je 14. Koliko je porastao ovaj broj govori činjenica da je 2023. usvojeno osam zahtjeva, a 2022. i 2021. samo po jedan.

I ove godine već je usvojeno nekoliko zahtjeva za zaštitu zakonitosti, od kojih je u jednom utvrđeno i da su sudije nezakonito smanjile kaznu za silovanje djevojčice sa 15 na osam godina zatvora.

Međutim, nastavlja se sa starom praksom neodgovornosti za greške u pravosuđu.

Problem je što kada se utvrdi da je povreda zakona učinjena u korist okrivljenih, Vrhovni sud može samo da konstatuje da je rad bio nezakonit. Ali bi ovo moralo da utiče na ocjenu rada ovih sudija, a mogli bi se pokretati i eventualni krivični postupci, navode stručnjaci sa kojima je razgovarao CIN-CG.

Iz Sudskog savjeta (SS) su za CIN-CG rekli da su u toku izmjene Pravilnika za ocjenjivanje sudija, te da bi utvrđene nezakonitosti u radu sudija trebalo da utiču na ocjenjivanje.

Trenutno se vodi se nekoliko krivičnih postupaka protiv visokih funkcionera pravosuđa, pa su tako bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i specijalni tužilac Saša Čađenović optuženi za zloupotrebu službenog položaja, ali su suđenja i dalje na početku ili nijesu ni počela.

Sudski savjet je prošle godine privremeno udaljio sudiju Višeg suda u Bijelom Polju Dragana Mrdaka, zbog vođenja postupka za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. Tužilački savjet je privremeno udaljio i specijalnu tužiteljku Lidiju Mitrović, koja je nepravosnažno osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.

Sudija Danilo Jegdić je jedini razriješeni sudija posljednjih godina i to nakon što je, posle višegodišnjeg suđenja protiv njega u kome je dio optužbe zastario, pravosnažno osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora, zbog falsifikovanja zapisnika sa suđenja.

Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava (HRA) Amra Bajrović ocjenjuje za CIN-CG da ovi krivični postupci jasno ukazuju na ozbiljne sistemske probleme i izostanak efikasnih mehanizama prevencije i odgovornosti unutar pravosuđa.

Da je neophodno obezbijediti djelotvorne mjere za iskorjenjivanje korupcije iz sudstva i tužilaštva, ukazao je i Komitet za ljudska prava UN u svojim zaključnim razmatranjima o izvještaju za Crnu Goru, napominje Bajrović.

“Ovi problemi ne samo da narušavaju povjerenje građana u pravosudni sistem, već i ozbiljno ugrožavaju proces evropskih integracija”, ističe pravna savjetnica HRA.

Evropska komisija u posljednjem izvještaju za Crnu Goru ponavlja da se treba poboljšati odgovornost pravosuđa u praksi, te da standardi profesionalnog ponašanja, kao i primjena disciplinskih pravila i etičkih normi za sudije i tužioce, i dalje predstavljaju izazov.

“Sudski i Tužilački savjet (TS) moraju unaprijediti svoju praksu i proaktivnost, s obzirom na to da disciplinski postupci, kada su osnovani, uglavnom rezultiraju relativno blagim sankcijama, dok su razrješenja rijetka”, napominje se u izvještaju EK.

Ističe se i da se provjera imovinskih izvještaja sudija i tužilaca može unaprijediti i efikasnim disciplinskim mjerama od strane oba savjeta za nesprovođenje obaveze podnošenja izvještaja o imovini i prihodima Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).

Otvoren prostor za nekažnjavanje najozbiljnijih propusta

Sudski savjet ocjenjuje da nedostavljanje podataka o imovini i prihodima nije disciplinski prekršaj, ako se učini samo jednom. HRA je ranije upozoravala da ovakvo tumačenje otvara prostor za nekažnjavanje i najozbiljnih propusta da se prijavi vrlo vrijedna imovina, pod uslovom da se to učini samo jednom.

I dalje ne postoji adekvatan sistem utvrđivanja odgovornosti sudija i državnih tužilaca za neprijavljivanje imovine, iako je Agencija za sprečavanje korupcije u svim slučajevima prethodno utvrdila povrede Zakona o sprečavanju korupcije, podsjeća Bajrović.

U posljednje dvije godine nijednom sudiji, ni tužiocu, nije utvrđena disciplinska odgovornost po ovom osnovu.

“Tumačenje Sudskog savjeta da jednokratno neprijavljivanje imovine ne predstavlja disciplinski prekršaj, uz zahtjev da se dokaže namjera prikrivanja, praktično onemogućava utvrđivanje odgovornosti i otvara prostor za zloupotrebe”, ističe pravna savjetnica HRA.

Ona dodaje da i TS već duže vrijeme u svojim odlukama insistira na postojanju namjere kao uslova za disciplinsku odgovornost zbog neprijavljivanja imovine.

Jedini postupak, u kome je utvrđena disciplinska odgovornost sudije po bilo kom osnovu, u prethodne dvije godine, je slučaj sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše, koja je kažnjena 30 odsto od plate tri mjeseca i zabranom napredovanja od dvije godine, zbog svojih izjava da vjeruje da je presuda Apelacionog suda u predmetu “državni udar”, kojom je ukinuta njena osuđujuća presuda, kupljena. Međutim, ni ova odluka još nije pravosnažna.

U rijetkim slučajevima u kojima je utvrđena disciplinska odgovornost posljednju deceniju – za kašnjenje u donošenju odluka, odugovlačenje postupka, neuzimanje predmeta u rad po redosljedu, kazne su bile 20 do najviše 40 odsto od plate na nekoliko mjeseci.

Osim toga, SS je obustavio i više postupaka, zbog stare prakse da sudije daju ostavku i time izbjegnu vođenje disciplinskog postupka.

Tačno je da u praksi postoji eventualna mogućnost zloupotrebe podnošenja ostavke u cilju izbjegavanja utvrđivanja disciplinske odgovornosti, priznaju iz Ministarstva pravde (MP).

“Treba razmotriti mogućnosti za sprečavanje ovih pojava, uvažavajući ustavne i zakonske odredbe u ovoj oblasti. S druge strane, ukoliko postoji sumnja da je sudija ili državni tužilac u svom radu postupao nezakonito, pored disciplinske odgovornosti postoje i drugi odgovarajući postupci”, dodaju iz resora kojim rukovodi Bojan Božović.

Ni u Tužilačkom savjetu situacija nije ništa bolja. Tužilački savjet je od 21 odluke koju je donio od početka 2023. godine, u 20 slučajeva odbio ili odbacio predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Samo u jednom slučaju TS je obavezao disciplinskog tužioca da sprovede istragu i podnese predlog za utvrđivanje odgovornosti. Međutim, iz TS su za CIN-CG rekli da je i u tom predmetu odbijen predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, zbog nepostojanja dokaza da je učinjen disciplinski prekršaj.

Iz Ministarstva pravde za CIN-CG napominju da je izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o državnom tužilaštvu u 2024. godini, u okviru tzv. IBAR zakona, revidiran i disciplinski i etički okvir za sudije i tužioce.

Iz MP pojašnjavaju da su izmjenama propisa uvedeni novi razlozi za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija i data mogućnost članovima Sudskog savjeta da podnose predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija.

“Revidirani su postojeći i propisani novi disciplinski prekršaji državnog tužioca, te data mogućnost disciplinskom tužiocu da samoinicijativno pokrene istragu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca”, navode iz MP.

Oni dodaju da će nakon sagledavanja efekata ovih reformi, eventualno razmotriti potrebu za budućim mijenjanjem ovih propisa.

Međutim, Bajrović navodi da je evidentno da trenutne reforme i promjene u zakonodavnom okviru ne donose očekivane rezultate u pogledu odgovornosti sudija i državnih tužilaca.

Ona pojašnjava da zakonodavni okvir i dalje ne pravi jasnu razliku između disciplinskih prekršaja i kršenja Etičkog kodeksa, pa se u praksi njihovi opisi često preklapaju.

“Disciplinski prekršaji nisu dovoljno precizirani, što omogućava da čak i ozbiljna kršenja zakona prođu nekažnjeno. Neophodno je da se nastavi rad na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu”, ocjenjuje pravna savjetnica HRA.

Ni osnovane pritužbe nijesu djelotvorne

U izvještajima HRA, u kojima su, između ostalog, analizirali i pritužbe na rad sudija i tužilaca u posljednje dvije godine se ističe da ni osnovane pritužbe ne dovode do bilo kakve odgovornosti, pa ni kada se utvrde vrlo ozbiljni propusti u radu.

Nijedna od 17 osnovanih pritužbi na rad tužilaca, u posljednje dvije godine, nije dovela do utvrđivanja bilo kakve odgovornosti, ističe se u izvještaju HRA “Analiza izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti državnih tužilaca u 2023. i 2024”.

Kao primjer dobre prakse valjanog obrazloženja navodi se odluka da je djelimično osnovana pritužba na rad bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca (GST) Milivoja Katnića.

“Međutim, ova odluka je zakašnjela zbog neopravdane pasivnosti ranijeg sastava Tužilačkog savjeta i donijeta je više od godinu dana nakon što je bivšem GST-u prestala funkcija”, naglašava se u izvještaju.

Katnić je, na sajtu tužilaštva, nezakonito objavio transkripte telefonskih komunikacija između advokata Gorana Rodića i njegovog klijenta Milana Kneževića, koji su pribavljeni mjerama tajnog nadzora.

U januaru 2024. TS je utvrdio da je osnovana pritužba koja je podnesena protiv državne tužiteljke u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), ali je ona u međuvremenu napredovala u Vrhovno državno tužilaštvo.

“Skoro dvije godine nije bila donijeta odluka u predmetu, iako je zakonom propisan rok za donošenje odluke od tri mjeseca, odnosno maksimalno šest mjeseci u složenim predmetima”, ističe se u izvještaju HRA.

U drugoj odluci u kojoj je TS konstatovao da specijalna tužiteljka više od tri godine nije preduzimala nijednu radnju, a najmanje šest godina nije donijela odluku, tužiteljki je samo ukazano da je potrebno da donese odluku iz njene nadležnosti.

Tužiteljka u ODT u Podgorici je saslušavala svjedoke bez urednog obavještenja osumnjičenog, zbog čega čega su kasnije zapisnici o saslušanju svjedoka izuzeti iz spisa predmeta. U izvještaju HRA se ističe da je ova tužiteljka ocijenjena ocjenom odličan.

Iz TS za CIN-CG tvrde da se podnijete pritužbe uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja tužilaca.

“Takođe, postupak po pritužbama i mišljenja koja daje Tužilački savjet, imaju za cilj da državni tužilac intenzivira svoj rad u predmetima”, navode u TS.

U izvještaju “Analiza postupaka izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija u Crnoj Gori u 2023 i 2024.” piše da su za dvije godine, prihvaćene samo dvije pritužbe i to na rad jednog sudije Osnovnog suda u Herceg Novom, ali je sudija podnošenjem ostavke, obustavio vođenje disciplinskog postupka.

Iz SS za CIN-CG navode da je najčešći motiv podnošenja pritužbi bilo nezadovoljstvo sudskom odlukom, zbog čega su stranke tražile da Sudski savjet te odluke ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, što nije njihov posao. Oni dodaju da su ipak uvidjeli da postoje problemi, pa mijenjaju Poslovnik SS.

“Inicirane izmjene imaju za cilj da dođe do konzistentnosti u načinu odlučivanja. Takođe, inicirano je propisivanje roka u kojem bi Sudski savjet trebalo da odluči o pritužbi, čime će se doprinijeti ažurnijem postupanju. Usvajanje izmjena Poslovnika se očekuje u prvoj polovini 2025. godine”, navode iz SS.

Unutrašnjim nadzorom utvrđeni propusti u osnovnim tužilaštvima

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) je 2023. godine, unutrašnjim nadzorom, ukazalo na propuste u radu pojedinih osnovnih tužilaštava i naložilo, između ostalog, i pokretanje disciplinskih postupaka. U izvještaju Višeg državnog tužilaštva za 2023. piše da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, veći broj broj predmeta koji imaju status nezavršenih predmeta, dok je taj broj predmeta manji u tužilaštvu u Kotoru.

“U određenom broju predmeta nije preduzeta nijedna radnja, određeni broj predmeta u kojima nisu preduzete radnje u dužem vremenskom periodu, a u određenom broju predmeta nastupila je zastarjelost krivičnog gonjenja”, piše u izvještaju.

I u Osnovnom tužilaštvu u Baru u 62 predmeta nijesu poštovani zakonski rokovi za preduzimanje i sprovođenje radnji u postupku, a bilo je i više predmeta u kojima nije preduzeta nijedna radnja ili je prošlo više od tri mjeseca od njihovog sprovođenja, a “rukovodiocima tih tužilaštava je naloženo i da preduzmu mjere u cilju efikasnog, blagovremenog i zakonitog izvršavanja poslova u državnom tužilaštvu”.

Bajrović dodaje da su neophodne suštinske reforme koje će omogućiti jasno definisanje odgovornosti i unaprijediti postojeće mehanizme za nadzor i sankcionisanje.

“Uvođenje vetinga kao mehanizma za provjeru integriteta, uz jačanje disciplinskih normi i etičkih standarda, bi mogao biti ključni korak ka obnovi povjerenja i osnaživanju pravosudnog sistema”, kaže Bajrović.

I dok obećane odgovornosti u pravosuđu još nema, sudska praksa nastavlja da šokira javnost. Tako je nedavno objavljena odluka pljevaljskog Osnovnog suda kojom je Dušku Šariću dosuđena odšteta od čak 15 miliona eura zbog gubitaka njegove firme, dok je bio optužen za milionsko pranje novca. Ni u tom slučaju niko nije odgovarao zbog ozbiljnih propusta suda i tužilaštva, zbog kojih je Šarić oslobođen krivice. Slične greške napravljene su i u procesu protiv Safeta Kalića, ali ni za to niko nije odgovarao, a on je takođe uzeo milionsku odštetu.

Iako iz civilnog sektora uporno ponavljaju da je crnogorskom pravosuđu hitno potrebna provjera profesionalnosti i odgovornosti, ali i imovine kroz proces vetinga, nadležni još ne preduzimaju ništa, pa greške predstavnika pravosuđa skupo koštaju državu i građane.

Pravosuđe “pucalo” u Ljubišu Mrdaka

Oslobađajuća presuda Višeg suda sedmorici osumnjičenih za oružanu pljačku i ubistvo zaštitara Ljubiše Mrdaka u Nikšiću 2021. izazvala je buru u javnosti. I ovaj slučaj je ponovo pokrenuo staro pitanje – ima li pravde u crnogorskom pravosuđu.

“Teži dan mi je bio kada je presuda izrečena, nego dan pogibije brata. Taj dan sam bio u šoku, za to se ne možete spremiti. A ovo je kao da je ponovo ubijen”, priča za CIN-CG Aleksandar Mrdak, brat Ljubiše Mrdaka, koji je ubijen tokom pljačke Pošte u Nikšiću, u oktobru 2021.

Viši sud u Podgorici oslobodio je 25. februara sve optužene, njih sedam, za oružanu pljačku nikšićke Pošte, tokom koje je ubijen Mrdak, koji se suprotstavio pljačkašima.

Obrazlažući prvostepenu presudu, sudija Veljko Radovanović je, između ostalog, tvrdio da ima propusta u tužilačkoj istrazi ovog slučaja.

Iz VDT-a su odgovorili da je optužnica potvrđena od strane vijeća Višeg suda u Podgorici, te da sud nijedan dokaz nije izveo samostalno. Najavili su da će se žaliti na prvostepenu presudu.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović koji je radio na ovom slučaju kao tadašnji šef sektora za borbu protiv kriminala, zajedno sa tadašnjom tužiteljkom Višeg državnog tužilaštva Majom Jovanović, tvrdio je u novembru 2022. da je slučaj riješen.

Nakon oslobađajuće odluke suda i prepucavanja suda i tužilaštva, uslijedili su protesti u Nikšiću i Podgorici.

Mrdak za CIN-CG kaže da su se i advokati odbrane, njih devet, na sve načine trudili da uspore proces, da bi nakon tri godine došlo do zastare.

“Smatram da su svi podjednako krivi, kompletan pravosudni sistem, a i sama država’’, naveo je Mrdak.