Prosječna zarada u Crnoj Gori, po prvi put premašila je 1.000 eura, pohvalili su se ovih dana iz Vlade. Analitičar Davor Dokić ukazuje da brže od zarada rastu cijene, da je kupovna moć stanovništva manja i da treba razbiti oligopole. Smatra i da Vlada Milojka Spajića sve radi ad-hok, što, kaže, nije dobro. Iz Unije slobodnih sindikata saglasni su da treba zaustaviti rast cijena ali dodaju i da sada prvi put, dvije prosječne zarade mogu pokriti iznos Sindikalne potrošačke korpe.

Prosječna zarada u Crnoj Gori po prvi put premašlia je hiljadu eura i sada je veća i od jedne zemlje članice Europske unije, pohvalili su se ovih dana iz vlade. To navodi na zaključak da su našoj zemlji sve bolje živi. Analitičar Davor Dokić ipak ukazuje da je mnogo bitniji pokazatelj kupovna moć stanovništva.

„Štav vama znači cifra od 1012 eura, ako vi za taj novac koji dobijete sada ne možete da kupite isto, čak mislim da možete da kupite i manje nego kada ste imali, na primjer, 700 eura. ORadujemo se svi da rastu plate, ali dokle god se ne zaustavi divljanje cijena u Crnoj Gori, plata ne može stići cijenama. To je vječita trka, u ovom slučaju plate gube u trci sa cijenama“, istakao je on.

Koliko mjesečno četvoročlanoj porodici treba za osnovne životne potrebe, Državna uprava za statistiku od kraja 2023. godine ne računa, ali zato podaci Unije slobodnih sindikata pokazuju da potrošačka korpa za četvrti kvartal prošle godine iznosi skoro 2.000 eura.

Marko Subotić kaže da ako bi dvoje odraslih primali zvaničnu prosječnu zaradu, četvoročlana porodica bi sada po prvi put mogla pristojno da živi.

To znači da se prehrani, održavaličnu higijenu, račune u komunalijama, obrazuje se, bavi se sportom i čak ide na ljetovanje. Da nema automobil, ne kupuje cigarete, alkohol i slično.

„Opšti utisak je da se definitivno bolje živi, ali da je to moglo biti još bolje, tačnije da smo mogli možda još nešto da uradimo kako bismo zaustavili ovo povećanje cijena kojim svi svjedočimo. Kada bismo je uporedili sa četvrtim kvartalom 2023. godine, kada smo prvi put izradili sindikalnu potrošačku korpu, ona je povećana za nekih 120 eura, odnosno za 6,49%. Dakle, sa dvije prosječne plate sada definitivno možemo pokriti iz sindikalne potrošačke korpe, dok to prije četiri godine naravno nismo mogli, ali da se nadovežemo na 2023. godinu, tada nismo mogli sa tom prosječnom zaradom da pokrijemo sa dvije prosječne zarade sindikalnu potrošačku korpu.

Dokić kaže da svaku statistiku treba uzeti sa rezervom.

„Svaka statistika je kao bikini, sve pokazuje, ništa ne otkriva“, kaže on.

Iz vlade su, pozivajući se na monstatm poručili da je neto zarada u posljednje četiri godine skoro duplirana. Subotić ipak ističe da je za to vrijeme inflacija iznosila 30 odsto, a navodi i da najveći broj građana prima 800 eura.

„Ovo do 1.000 eura izvlače prosjeci nekih jačih kompanija i naravno zaposleni u državnom sektoru“, ističe Subotić.

Dokić ukazuje na veliku razliku u primanjima po regionima.

„Ta priča pije vodu za južni dio, i donekle za Podgoricu, a što se tiče sjevera, ja mislim da ne“, istakao je on.

Dokić od Vlade očekuje ozbiljne ekonomske poteze.

„Ti podaci su samo šminka. Imamo jako visoku javnu potrošnju. Da nemamo te javne potrošnje, i da nemamo toliko zaposlenih u javnom sektoru, ta zarada bi bila neuporedivo niža. Mislim da tu ekonomsku politiku koju kreira vlada Milojka Spajića, da uopšte nisu ljudi pohvatali parametre koje trebaju da pohvataju da bi mogli da donesu jedan ozbiljniji program jer ovo je sve ad hoc“, istakao je on.

Prosječna zarada u Hrvatskoj iznosi 1322 eura, Srbiji 824, a u Bosni i Hercegovini 708.

„Samo po sebi to povećanje neto zarada, ako ne uspostavimo kontrolne mehanizme i ne zaustavimo rast cijena ne znači puno,meni je drago da je CG prišla na nekih 30 odsto od zarade u Hrvatske, koja je članica Evropske unije i da imamo veću prosječnu zaradu nego Srbija i Bosna i Hercegovina, ali to je kao da se takmičite na jednom malom prostoru i bolji ste od komšija“, istakao je on.

Kako žive građani, između ostalog, govore i sve češći bojkoti trgovina zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica.