Uprava za statistiku MONSTAT objavila je 1. jula četvrti tender za nabavku softvera, koji će građani koristiti za kontrolu podataka o etničko – kulturološkim karakteristikama iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević u izjavi za CdM kaže da ovdje nije problem u novcu, već osjetjivost ovog pitanja i potencijal za političku manipulaciju su ključni razlog za nezainteresovanost kompanija jer ne žele kompromitaciju ili bilo kakav oblik negativnog publiciteta.

MONSTAT je povećao vrednost javne nabavke na iznos od 24.999 eura bez poreza na dodatu vrijednost, odnosno 30.249 eura sa PDV-om. Dosadašnji iznos je bio 20.000 eura sa PDV-om, odnosno 16.529 eura bez PDV-a.

Odgovarajući na pitanje zbog čega su po njegovom mišljenju prethodna tri tendera propala Suljević kaže da je pitanje popisa u Crnoj Gori, koji bi trebao biti običan presjek statističkih podataka, dobio vrlo snažnu političku konotaciju.

“Nažalost, ta politička opterećenost ovog pitanja odražava se i na određene segmente njegove potpune realizacije, u šta spada i izrada softvera koji bi građani mogli koristiti za kontrolu unešenih podataka”, navodi on za CdM.

Suljević ocjenjuje da ovdje nije problem u novcu, jer je iznos koji je kroz prethodna tri neuspjela tendera predviđen za ovu nabavku na nivou tržišnih cijena.

“Međutim, osjetjivost ovog pitanja i potencijal za političku manipulaciju čine se ključnim razlogom za nezainteresovanost kompanija, koje ne žele kompromitaciju ili bilo kakav oblik negativnog publiciteta koji bi generisale kroz optužbe da su moguće nepravilnosti ili neslaganje sa rezultatima proizvod njihovog propusta ili greške”, naglašava Suljević.

Iako je bilo najavljeno da će u drugoj polovini godine biti objavljeni prelimirani rezultati Popisa postavla se pitanje postoji li mogućnost da taj rok bude probijen zbog problema oko nabavke softvera.

“Vrlo je moguće da će taj rok biti probijen, ali bi konačnu ocjenu o tome moralo dati rukovodstvo Uprave za statistiku. U svakom slučaju, iako je poštovanje rokova značajno, daleko važnijim ocjenjujem pouzdanost i kvalitet obrađenih podataka, što bi trebalo biti prioritet u njihovom radu, a softver za provjeru unešenih podataka u konačnom može doprinijeti većem kredibilitetu popisa”, jasan je sagovornik CdM-a.

Na pitanje da li sad ova dešavanja potvrđuju da je Popis trebalo organizovati kasnije Suljević odgovara da su se zalagali da se Popis odloži, što nije učinjeno, a činjenica je da se u taj proces ušlo brzo, imajući u vidu kompleksnost ovog pitanja u crnogorskom kontekstu.

“Naravno, ne znači da sličnih problema ne bi bilo i u kasnijim terminima, ali bi to dalo ipak vremena za bolju spremnost. Čini se da su danas i neke tenzije oko ovog pitanja smanjene, vidjećemo da li je to privremenog ili trajnijeg karaktera, te da li i u kojoj mjeri to može uticati, uz 50 odsto uvećanu cijenu nabavke (u odnosu na ranijih 20 hiljada sada je ponuđeno 30 hiljada eura), da se ovaj problem riješi i da se na ovaj poziv javi dovoljan broj zainteresovanih kompanija. Ukoliko to, ipak, ne bude slučaj, onda je jasno se uzroci toga nalaze isključivo u potrebi da ove kompanije očuvaju kredibilitet svog poslovanja kroz izbjegavanje poslova koje nosi političko opterećenje sa kojim se ne mogu nositi”, smatra on.

Da li je u evropskoj praksi bilo sličnih situacija i kako je to riješeno?

“U evropskoj praksi, prema onome što su informacije kojima raspolažemo, ne postoji neki sličan vid kontrole unesenih podataka. Treba napomenuti i da ono što je ostavljanje kopije popisnog listića nije praksa koja se primjenjuje u drugim državama, a što je novina u Crnoj Gori počevši od popisa 2011. godine, kada je to uvedeno na insistiranje tadašnje opozicije”, zaključio je Suljević u izjavo za CdM.

Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova definisala je tehničke zahtjeve tog softverskog rješenja koje će omogućiti provjeru podataka koji se isključivo odnose na vjeroispovijest, nacionalnost i jezik kojim se popisana osoba izjasnila da govori.

Popis je održan od 3. do 28. decembra 2023. i prošao je bez nepravilnosti.

Prema prvim preliminarnim rezultatima popisa koje je krajem januara objavio MONSTAT u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, oko dva odsto više nego 2011. godine.

Početak popisa je više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Početak popisa bio je najavljen za 1. novembar, ali ga je 44. Vlada na prvoj sjednici nakon njenog konstituiranja odgodila za 1. decembar, zbog prijetnji opozicije da će ga bojkotovati, jer u popisnim komisijama nije bilo njenih članova.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.