Savjet Radio Televizije Crne Gore usvojio je danas na elektronskoj sjednici većinom glasova prijedlog ugovora u radu generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića kojim je, pored ostalog, predviđena otpremnina do 30.000 eura i plata do 3.500 eura.

O ovome je javnost obavijestila članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković, navodeći da to čini zbog manjka transparentnosti u radu ovog tijela, dostavljajući medijima i prijedlog ugovora o ur adu Raonića.

– Poučena trogodišnjim iskustvom vjerujem da na drugi način nećete biti obaviješteni o ovome, niti da će se uskoro ovaj dokument naći na sajtu Javnog servisa, – navela je Camović Veličković da je od izuzetne važnosti da javnost bude upoznata sa ovom informacijom.

Ona ukazuje na članove pet i 10 prijedloga ugovora, kojima su definisane zarada i otpremina, koja bi iznosila od 25.000 do 30.000 eura.

– Važna je i činjenica da se ugovor o radu donosi 33 dana nakon imenovanja i stupanja na dužnost generalnog direktora – ističe Camović Veličković.

Ona je u mejlu članovima Savjeta, a koji je proslijedila medijima, navela da bi donošenje ovog važno dokumenta trebalo da se donosi na mnogo ozbiljniji način, a ne samo da se da saglasnost i da se potpiše ono što je dostavio Boris Raonić.

– Prije potpisivanja ovog ugovora Savjet bi morao da ima zvaničnu informaciju i odgovore na makar dva pitanja: 1. Po kom osnovu/kojem ugovoru je Boris Raonić radio u svojstvu v.d. generalnog direktora? Savjet nikad nije dao saglasnost niti mu je dostavljen bilo kakav predlog tog ugovora što znači da on nije ni postojao. 2. Po kom osnovu/u skladu sa kojim ugovorom je Boris Raonić obavljao dužnost generalnog direktora od 31. avgusta kada je izabran na tu poziciju do danas, odnosno do dana kada bude potpisan ugovor o radu? Po kom osnovu je preuzimao bilo kakve radnje, npr. upravljanje novcem, sklapanje ugovora, otkaza ugovora o radu sa zaposlenima(!), kako će biti obračunata njegova zarada za rad koji je uložio tokom septembra? Za sve ovo, bez ugovora o radu koji se tek sad potpisuje, ne postoji pravni osnov – navela je Camović Veličković.

Dobro bi bilo i da se, kako dodaje, objasni i zbog čega se odustalo od toga da ovo bude tačka dnevnog reda regularne sjednice koja je u pripremi i da se po hitnom postupku prebaci na elektronsku.

– Gospodine Drljeviću, od Vas očekujem odgovore na pitanja: Kada je u pitanju sadržaj ugovora koji nam je dostavljen već na samom početku nisu dobro navedeni članovi zakona kao osnov za sklapanje ugovora. Kadar ovog profila (pravnik bez pravničkog iskustva) svakako ne treba Javnom servisu tako da odredbu o zadržavanju Borisa Raonića nakon isteka mandata i raspoređivanju na novo radno mjesto treba brisati. Iznenađena sam da se gospodin Milić kao pravnik poziva na Aneks 1 ugovora koji više nije na snazi i samim tim je neobavezujući i ne može biti ni polazna osnova za sklapanje nekog novog koji se donosi po novom osnovu i u novim okolnostima a ne sastavni dio ugovora, između ostalog i jer je (u teoriji) zaposleni moglo biti i neko novo lice – rekla je Camović Veličković.

Iako bi, kako je ocijenila, trebalo pojedinačno komentarisati članove ugovora neće se iscrpljivati već će se samo osvrnuti još na zaradu.

– Jasno je da je cilj da se opet Raoniću obezbijedi najveća zarada u javnom sektoru ali u ovom ugovoru je to urađeno na nezakonit način. Opet se koriste pojmovi koje nisu dobro rastumačili oni koji su htjeli efekat maksimalne zarade pa se miješaju termin ugovorene zarade i zarade koju propisuje Kolektivni ugovor. Ugovorena zarada se ugovara. (Jednostavno je kao što i zvuči). Pošto u Javnom servisu postoji Kolektivni ugovor koji za poziciju generalnog direktora predviđa koeficijent složenosti posla 20,75 (kako je i navedeno u predlogu ugovora o radu) u ugovoru o radu se mora konstatovati da je to zarada generalnog direktora. Uvećana za minuli rad. I to je sve. U ovom slučaju to bi bilo oko 1.850 eura u neto iznosu (plus minuli rad), bruto iznos je oko 2.500 eura. Sve preko toga je nezakonito. Podsjećam da je predloženo da se ovaj iznos uvećava svakog mjeseca za još po dvije prosječne neto zarade u RTCG iz prethodnog mjeseca. Ili u novcu za još po najmanje 1.600 eura, što je gotovo dupliranje zarade. Da li mjesečni rad generalnog direktora RTCG zaista vrijedi 3.500 eura? Sve pitam jer zastupate interes javnosti – naglasila je Camović Veličković.

Takva zarada bi, kako ističe, bila nezakonita, suprotna kolektivnom ugovoru, čista diskriminacija svih ostalih zaposlenih u RTCG, ali i javnom sektoru.

– Za dodjelu stimulansa mora da postoji pravilo, mjerljiv sistem radnog učinka iz mjeseca u mjesec… Sve to u ovom slučaju ne postoji a ako se doda i namjera da se iz Statuta RTCG brišu odredbe koje obavezuju generalnog direktora da Savjetu podnosi izvještaj o radu u potpunosti se poništava svrha postojanja Savjeta koji će biti tijelo bez nadležnosti a generalni direktor osoba koja bukvalno nikome ni u teoriji ne podnosi račun za svoj rad. Jasno je da je tako rađeno protekle tri godine jer mi taj izvještaj o radu nikad nismo ni dobili ali je makar postojala formalna obaveza u Statutu, čisto da Savjet ne bude obična ljuštura – rekla je Camović Veličković.

O ovome, kako dodaje, treba razgovarati na sjednici a ne samo konstatovati ko je za.

– To znamo da će biti svi koji se izjasne ali ipak treba da se zna za šta se glasa – zaključila je Camović Veličković.

Ona dodaje i da Savjet nije upoznat sa načinom na koji se došlo do sadržaja Odluke o imenovanju generalnog direktora, o tome nikad nije raspravljano a ni javnost kao ni članovi/članice Savjeta koji nisu prisustvovali nastavku sjednice koja je (valjda) nastavljena nakon što je završen tv prenos sjednice 31. avgusta nijesu obaviješteni.

– Zapisnik sa te sjednice još nije dostavljen. Odluka još nije javno objavljena iako je morala biti na sajtu rtcg.me odavno. Savjet još nije upoznat sa rezultatom konkursa koji je sam raspisao još 1. avgusta za člana/članicu Etičkog odbora iz reda nezavisnih stručnjaka. Proteklo je više od dva mjeseca. Savjet još nije upoznat sa rezultatima konkursa, četvrti put raspisanog, za izbor Ombudsmana objavljenog 11. septembra. Podsjećam da sada ne postoji komisija koja je izmišljenja prošlog puta – precizirala je Camović Veličković u dopisu članovima Savjeta.