Povećanje budžetske rezerve za 45 miliona eura, nezabilježeno prethodnih godina, može omogućiti vlasti da novac iskoristi za ostvarivanje prednosti na terenu u izbornoj kampanji i kupovinu glasova, upozoravaju sagovornici “Vijesti”.

Vlada je rebalansom ovogodišnjeg budžeta koji je nedavno usvojen u Skupštini, povećala budžetsku rezervu za 45 miliona – na 133 miliona, uoči izbora zakazanih za 30. avgust.

Zakonom o finansiranju političkih partija bila su zabranjena socijalna davanja iz budžetske rezerve. Vlast je izmijenila tu normu zbog, kako su obrazložili, epidemije koronavirusa, ali nije prihvatila predlog opozicije da se uspostavi kontrola isplata.

Informacije o isplati iz tekuće budžetske rezerve proglašene su tajnom, a dio civilnog sektora i opozicija su ih više puta tražili od Vlade zbog sumnje da se tako kupuju glasovi na izborima…

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović za “Vijesti” kaže da je bilo očekivano da DPS, s opravdanjem zaštite ličnih podataka i slično, neće dozvoliti kontrolu upotrebe mogućih višemilionskih isplata socijale, uz alibi borbe protiv posljedica pandemije koronavirusa.

“Već sam u raspravi oko izmjena zakona, kojima je omogućena tzv. dodatna isplata socijalnih davanja sa tekuće rezerve, upozorio na netransparentnost zakonskih rješenja i mogućnost izbornih zloupotreba. Tada sam rekao da bih podržao isplatu i više sredstava od opredijeljenih uz striktnu kontrolu, odnosno jasne kriterijume, u funkciji sprječavanja eventualne kupovine glasova pomoću socijalnih davanja, što je, poznato je, jedna od DPS-ovih izbornih specijalnosti”, rekao je Damjanović.

Iz Vlade povećanje rezerve pravdaju koronavirusom i podrškom najranjivijim kategorijama stanovništva i privredi.

“Izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2020. sredstva rezerve povećana su za 45,13 miliona i to: za potrebe realizacije programa pružanja podrške najranjivijim kategorijama stanovništva, privredi i poljoprivredi i ribarstvu, kroz dva paketa mjera i stvaranju usIova za realizaciju trećeg paketa mjera, u cilju umanjenja negativnih efekata uzrokovanih epidemijom novog koronavirusa COVID-19; za angažovanje nacionalne avio-kompanije na transportu crnogorskih državljana i aktivnostima vezanih na ublažavanju posljedica efekata pandemije – u slučaju potrebe, za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za kofinansiranje projekata i programa nevladinih organizacija, shodno Zakonu o NVO i u skladu s Uredbom o postupku i načinu kofinansiranja projekata i programa NVO podržanih iz fondova EU, koji se planiraju kod Ministarstva javne uprave; za potrebe poravnanja obaveza Kliničkog centra i Vodovoda Podgorica u iznosu od 0,3 miliona”, navedeno je u obrazloženju rebalansa.

Pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu Ines Mrdović navodi da je objašnjenje šturo i da nije transparentno prikazano na šta mogu biti potrošena 133 miliona.

“Vlada je krajem prošle godine najavila da će kroz rezervu projektovati državnu pomoć za avio-kompaniju Montenegro erlajns, ali rebalansom ne objašnjava da li će revidovati taj plan u kontekstu novonastalih okolnosti“, kaže ona za “Vijesti“.

Podsjeća da je Vlada premijera Duška Markovića izabrana na jesen 2016, a te godine je budžetska rezerva iznosila nepunih 19 miliona.

Godinu kasnije je realizovana u iznosu od 19,6 miliona, 2018. je bila 23,8 miliona, a prošle godine 25 miliona.

“Skok na 133 miliona je maltene nezabilježen u javnim finansijama zemlje u prethodnim godinama, a ovaj novac sa rezerve se troši prilično netransparentno i Vlada bilo koju isplatu može proglasiti tajnim podatkom“, rekla je Mrdović.

Poslanici DPS-a prošle sedmice nijesu podržali predlog da skupštinski Odbor za antikorupciju raspravlja o isplati socijalnih davanja iz tekuće budžetske rezerve. Na dnevnom redu Odbora bio je predlog odluke o održavanju kontrolnog saslušanja vicepremijera Milutina Simovića, ministra finansija Darka Radunovića i ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića o raspodjeli sredstava za socijalna davanja.

Iz DPS-a su kazali “Vijestima” da procedura nije poštovana i da će biti održana nova sjednica s tim dnevnim redom.

Poslanici opozicije nijesu prisustvovali glasanju pošto su odbijeni svi njihovi predlozi i upozorenja o mogućim zloupotrebama, uključujući i amandman SDP-a da skupštinski odbor kontroliše isplatu socijale.

Iz DPS-a je tada poručeno da bi Odbor za antikorupciju mogao biti nadležan, posebno jer je na njegovom čelu opozicioni poslanik Predrag Bulatović (DF).

Rebalansom povećani i ostali sumnjivi izdaci

Mrdović navodi da je Vlada rebalansom budžeta zadržala ili povećala izdatke koji su u ranijim izbornim ciklusima izazivali sumnju da omogućavaju izborna potkupljivanja i ostvarivanje političkog uticaja u korist vlasti.

“To se prevashodno odnosi na socijalne pomoći najugroženijima i penzionerima, na kratkoročna zapošljavanja, na subvencije. Takođe, Vlada nije planirala ni smanjenja zarada za preglomaznu državnu administraciju, koja odavno predstavlja veliki teret za javne finansije, dok je na budžetskoj rezervi ogroman novac, koji se tajno troši”.

Zavod za zapošljavanje (ZZZ), kako je podsjetila, ima oko 2,9 miliona eura za različite programe kratkoročnih zaposlenja, kojima se daje posao teže zapošljivim licima na periode od po više mjeseci.

“Ranije godine pokazale su da se upravo u izbornim ciklusima uvećava broj programa i broj zaposlenih. Ove godine je, primjera radi, prvi put projektovan poseban program za uključivanje Roma i Egipćana u javne radove, vrijedan dodatnih 50 hiljada eura”, kazala je Mrdović.

Pored toga, kako je dodala, kod Fonda za profesionalnu rehabilitaciju je rebalansom za oko dva miliona eura povećan njegov budžet, tako da sada raspolaže sa oko 10 miliona za radna mjesta.

“Kod Ministarstva rada i socijalnog staranja je 700 hiljada za socijalne pomoći. Ove pomoći se dijele i sa budžetske rezerve, ali nije poznato koliko će se od toga dati za pomoći građanima. Dio socijalnih pomoći je i kod Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, gdje za te svrhe ima oko 300 hiljada, uz dodatnih pola miliona eura za odmor i rekreaciju penzionera”, pojasnila je Mrdović.

Takođe, kada je socijala u pitanju, rebalansom je iznos za tuđu njegu i pomoć uvećan za 2,5 miliona eura – na ukupno 27,6 miliona.

“Ovo je indikativno, posebno što se ova vrsta pomoći odobrava na osnovu nalaza ljekarskih komisija, pa je nejasno kako to Vlada unaprijed može pretpostaviti da će doći do naglog rasta korisnika ovog prava”, upozorila je Mrdović.

Tuđa njega i pomoć iznosi 65 eura mjesečno, a obično je dobijaju starije osobe.

“Imajući u vidu da penzije godinama stoje u mjestu i da su jako male, ova pomoć im je dobrodošla, dok vlasti može predstavljati značajan mehanizam za potencijalne političke uticaje”, navodi Mrdović.

Uoči izbora izdašna pomoć i poljoprivrednicima?

Prema riječima Mrdović, raniji izborni ciklusi pokazali su i da vlast vrlo polaže na pomoći poljoprivrednicima.

“Ove godine Ministarstvo poljoprivrede ima oko 14 miliona za subvencije i oko 2,5 miliona za IPARD like projekte, kojima se pruža pomoć poljoprivrednom razvoju. Nepoznato je koliko novca sa budžetske rezerve može da bude povučeno za IPARD like projekte. Pored toga, Ministarstvo ima i 2,5 miliona za vodoprivredu i ruralni razvoj, kojima se finansira izgradnja vodovoda u selima, probijanje puteva, nabavka cistijerni i slično. I ovaj mehanizam se uoči izbora intenzivno koristi”, istakla je Mrdović.

Vlada, kako dodaje, takođe planira da u izbornoj godini značajno pomogne i opštine kroz Egalizacioni fond, tako što će im odobriti pozajmice na rok od 36 mjeseci. Na taj način će opštine, teško pogođene korona krizom, imati novca da funkcionišu, posebno u izbornom periodu.

Raste i socijala za Markovićevog mandata

Mrdović podsjeća da je u 2015. Ministarstvo rada i socijalnog staranja za jednokratne socijalne pomoći izdvojilo 20 hiljada eura. Naredne godine, krajem koje je izabrana Markovićeva Vlada, izdaci za te svrhe iznosili su oko 150 hiljada eura.

Već 2017. je socijala dostigla blizu pola miliona, da bi godinu kasnije iznosila oko 600 hiljada.

Prošle godine je kod Ministarstva rada opredijeljeno 700 hiljada za socijalne pomoći, koliko je projektovano i ove izborne godine.

“Podaci ukazuju da su socijalne pomoći za najugroženije višestruko povećane tokom mandata Markovićeve Vlade, iako su sa zvaničnih adresa stizale tvrdnje o Crnoj Gori kao ‘ekonomskom tigru’“, podsjetila je Mrdović.

Damjanović: Opozicija mora zajedno na zloupotrebe DPS-a

Damjanović kaže da činjenica da je ugašen svaki oblik parlamentarne kontrole, da nadležni odbor koji bi trebalo da se bavi kontrolom budžeta i tekuće budžetske rezerve predstavlja karikaturalni iskaz obesmišljenog nadzora, ukazuje da nema političke volje od strane vlasti za eliminaciju zloupotreba, odnosno za kreiranje demokratskog ambijenta u kojem bi se održali fer i slobodni izbori, koji su “neustavno i nezakonito” raspisani za 30. avgust.

“To bi dodatno moralo da zamisli crnogorsku opoziciju, u kontekstu, nadam se, zajedničke reakcije na ovu i sijaset drugih izbornih zloupotreba koje ovih dana sprovodi DPS sa svojim satelitima”, poručio je Damjanović.