U slučaju da Bošnjačka stranka zaista uđe u rekonstruisanu Vladu, što je mogućnost koja je prvi put javno pomenuta minulog vikenda, Crna Gora će dobiti najširu parlamentarnu većinu od nezavisnosti do danas.

Jer, iako iza trenutne Vlade stoji podrška 46 poslanika, jedna je imala još veću. Bilo je to od 2009. do 2012, kada je u parlamentarnoj većini bilo 48 predstavnika građana.

Ipak, pristupi li BS dosadašnjoj većini, u njoj će biti 52 poslanika. A to znači da će imati tropetinsku većinu, te da će im nedostajati još dva poslanika za dvotrećinsku većinu.

Žele li u Vladu, moraće da sruše većinu u Bijelom Polju

Bošnjačka stranka danas će u Rožajama održati sjednicu Glavnog odbora, na kojoj će biti riječi o ulasku u Vladu.

No, istovremeno će morati da se izjasne i o tome što su konstituenti aktuelne većine, mimo albanskih partija, uputili ultimatum onima ‘koji će činiti 44. Vladu’.

Naravno, odnosilo se to na BS, kojoj je javno poručeno sljedeće – želi li u Vladu, moraće uskoro raskinuti saradnju sa Demokratskom partijom socijalista na lokalnom nivou. Ili, da sasvim pojednostavimo – BS će morati da izađe iz većine u Bijelom Polju, čime će u tom gradu doći do krize vlasti.

Šta se sve može sa dvije trećine?

Mimo dnevnopolitičkih tema, međutim, ne treba izostaviti ni to što bi, ulaskom BS, aktuelna vlast stigla nadomak dvotrećinske većine.

Za šta je sve u Skupštini potrebna dvotrećinska većina?

Između ostalog, za zakone kojima se uređuje izborni sistem, ali i imovinska prava stranaca.

Na taj se način biraju i razrješavaju sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac i članovi Sudskog savjeta.

Pored toga, uz dvije trećine glasova odlučuje se i o aktima kojima se uređuje ostvarivanje stečenih manjinskih prava i slanje Vojske Crne Gore u međunarodne snage.

I ono što je jednako bitno pomenuti – akt o promjeni Ustava Crne Gore usvaja se u Skupštini uz podršku dvotrećinske većine. Pritom, u slučaju devet članova, promjena se verifikuje na referendumu, pošto dobije dvotrećinsku podršku u Skupštini.