Brzina kojom su naučne i medicinske zajednice razvile i testirale ove nove vakcine bila je izvanredna. Međutim, ovaj kratki vremenski okvir ostavlja nam nekoliko otvorenih pitanja. Ključno među njima je koliko će trajati zaštita koju dobijemo vakcinacijom ili nakon infekcije samim virusom. Ono što znamo je da nivo antitijela prilično brzo opada nakon infekcije kovida – kažu iz ove zdravstvene ustanove 

Analiza antitijela na korona virus nije presudna potvrda o postojanju imuniteta i nije ih potrebno raditi, osim, kako su Pobjedi kazali iz Instituta za javno zdravlje, u slučajevima kada osoba sa sigurnošću ne zna da li je bila inficirana, a sjeća se da je imala rizičan kontakt.

Oni se preporučuju i kada ljudi imaju kliničku sliku kovid-19, ali ne i laboratorijsku potvrdu PCR testom.

– U ovom slučaju, ako su kod osobe pozitivna antitijela, bez obzira što nema laboratorijske potvrde, onda je to prilično sigurno da je to lice bilo inficirano korona virusom, uz ogradu da u medicini ništa nije 100 odsto sigurno – kazali su iz Instituta.

Građani sve više iz želje da provjere da li su nakon preležane bolesti ili vakcinacije stvorili antitijela na koronu rade ove analize za koje u privatnim laboratorijama plaćaju 20 eura. Vrijednosti koje dobiju u nalazima tumače na osnovu količine misleći da su razvili veći imunitet ukoliko imaju recimo 80 antitijela, u odnosu na tri.

Količina antitijela

Iz Instituta, međutim, objašnjavaju da titar, odnosno količina antitijela koja se detektuje u nalazima nijesu mjerilo imuniteta, te da se vrijednosti razlikuju od laboratorije do laboratorije.

– S obzirom da nije poznat zaštitni titar antitijela na ovaj virus, vrijednosti ne znače mnogo i njima se u ovom slučaju ne mjeri imunitet. Osim toga, svaka laboratorija ima referentne vrijednosti za titar antitijela, shodno specifikaciji proizvođača testova i aparata, tako da se te vrijednosti razlikuju od laboratorije do laboratorije i samim tim neuporedive su – kazali su iz Instituta. 

Na pitanje koliko se antitijela zadržavaju u organizmu da bi mogli da se registruju, iz Instituta objašnjavaju da su antitijela proteini, te da će se kao i svi drugi proteini, prirodno razgraditi i ukloniti iz organizma u roku od najviše nekoliko mjeseci.

Cilj vakcina, kako dodaju jeste da stimulišu imunološki sistem da stvori zaštitni odgovor protiv korona virusa, posebno stvaranjem antitijela koja zatim ,,cirkulišu u našoj krvi dok u budućnosti ne budu potrebna, brzo napadajući i uklanjajući korona virus iz našeg organizma ako se zarazimo“.

– Brzina kojom su naučne i medicinske zajednice razvile i testirale ove nove vakcine bila je izvanredna. Međutim, ovaj kratki vremenski okvir ostavlja nam nekoliko otvorenih pitanja. Ključno među njima je koliko će trajati zaštita koju dobijemo vakcinacijom ili nakon infekcije samim virusom. Ono što znamo je da nivo antitijela prilično brzo opada nakon infekcije kovidom – kažu iz ove zdravstvene ustanove.

Izvanredna sposobnost našeg imunološkog sistema da pamti prethodne susrete sa infektivnim mikroorganizmima i zadržava snažnu odbranu od njih, posljedica je, kako objašnjavaju, postojanja imunološkog pamćenja.

T i B limfociti

– Ova memorija nalazi se u bijelim krvnim zrncima poznatim kao limfociti, od kojih postoje dvije glavne vrste: T i B limfociti. Kada se odbrambeni sistem suoči sa novim izazovom – ili novom infekcijom ili vakcinom – regrutuju se specifične ćelije, T i B limfociti, da bi se nosile sa tim. Verzije „memorije“ ovih specifičnih ćelija ostaju u stanju ,,pripravnosti“ u slučaju da se u budućnosti ponovo susretnu sa istim patogenom. Upravo su ovi B limfociti odgovorni za oslobađanje antitijela u krv. Kada se dogodi infekcija ili vakcinacija, neke od njih će se pretvoriti u specijalizovane fabrike za proizvodnju antitijela, poznate kao plazma ćelije – objašnjavaju iz Instituta.

Sposobnost našeg tijela da održi nivo antitijela nakon infekcije ili vakcinacije rezultat je, kažu iz ove zdravstvene ustanove, dva mehanizma. U ranim fazama, kada memorijski B limfociti otkriju infektivni agens (patogen) ili vakcinu, kako objašnjavaju, neke će se i dalje pretvarati u nove plazma ćelije koje proizvode antitijela.

Dugovječne plazme

– Jednom kada se infekcija ili vakcina potpuno uklone, memorijski B limfociti više ne stvaraju plazma ćelije. Međutim, neke od njih opstaju kao dugovječne plazma ćelije koje mogu živjeti dugi niz godina u našoj koštanoj srži, kontinuirano proizvodeći i oslobađajući određene količine antitijela – objašnjavaju iz Instituta.

Dugovječne plazma ćelije se, dodaju oni, ne stvaraju uvijek nakon infekcije, ali ako jesu, antitijela protiv određene infekcije mogu se naći u krvi dugo vremena nakon infekcije.

– Ako dugoživeće plazma ćelije nijesu stvorene, to ne znači da neko ne može stvoriti više antitijela protiv određenog patogena ako se u budućnosti ponovo susretne sa njim. Pod uslovom da je osoba generisala memorijske B limfocite, one će prepoznati poznati patogen, a neke će se opet početi transformisati u nove plazma ćelije, da bi još jednom započele proizvodnju antitijela – naglašavaju iz Instituta za javno zdravlje.

Testovi na T memorijske ćelije samo za istraživanja

Iz Instituta za javno zdravlje kažu da se za sada ne rade testovi na T ćelije (T limfociti) koji mogu godinama da cirkulišu u krvi nakon infekcije i koje doprinose „dugotrajnoj memoriji“ imunološkog sistema i omogućavaju mu brži i efikasniji odgovor kada je izložen starom neprijatelju.

– Testovi na T, odnosno memorijskim ćelijama su složeniji, kompleksniji i obično su rezervisani za istraživanja. Trenutno je samo nekoliko laboratorija širom svijeta opremljeno za ispitivanje T ćelija, a to je ,,naporan“ proces s puno složenih mašina (aparata) – kazali su iz Instituta za javno zdravlje.