Engleska riječ za cigle, u množini (BRICS) označava i pojam u međunarodnim odnosima – organizaciju Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike – koja je ove godine proširena novim članicama, a za koju se očekuje da će dodatno očvrsnuti nakon samita u Kazanju. Kakav je odjek samita u Kazanju koji se odvijao od 22. do 24. oktobra.

Pa po kolektivni zapad oličen u dvojcu USA – Velika Britanija svakako ne pozitivan.

Za Rusiju koja je bila domaćin skupa u Kazanju na BRIKS-a se donekle gleda kao protivtežu Zapadu prvenstveno u domenu trgovine i ekonomije.

Za većinu zemalja članica predvođenu najvećom svjetskom ekonomijom Kinom BRIKS predstavlja novo jedinstveno tržište.

Dok za ostatak globalnog juga Briks predstavlja nadu.

U ovom istorijskom ruskom gradu zvaničnici BRIKS raspravljajali su o primanju novih članova, a među prvima na listi pridošlica mogla bi da bude Turska.

„Vrata su otvorena, mi nikome ne branimo“, rekao je Putin novinarima iz zemalja BRIKS-a, navodeći da je još 30 država širom sveta zainteresovano za saradnju sa ovom grupom. Ipak Turska je više nego poželjan kandidat bila bi to prva NATO zemlja koja će se prodružiti nezapadnom ekonomskom savezu koji predvode Rusija i Kina. Turska je zemlja sa najačom ekonomijom ali i armijom na Bliskom istoku.

Meni lično najzanimljivija članica BRIKS je Etiopija. Zemlja sa najbrže rastućom ekonomijom u Africi, populacijom od oko 120 miliona ljudi. Sovjetski pa američki prijatelj krajem prošlog vijeka, a ostaće upamćena po nezapamćenom broju gladnih sredinom 80-tih.

Ipak nakon komunističke vladavine i iscrpljujućih ratova koristeći jačanje armije i razvoj privrede Etiopija se uzdigla do punopravne članice BRIKS. Zahvaljujući nepriznatoj teritoriji Somalilenda, nakadašnjoj Britanskoj Somaliji izašla je na more.

Ipak da ne bi bilo sve kako treba, postarala se još jedna članica Briksa – Egipat koji naoružava somalijsku nestabilnu vladu sa ciljem da može da utiče na region i u krajnjem destabiliše Etiopiju.

Važno je naglasiti da je BRIKS prije svega ekonomski savez. Taj savez nema svoj statut i nije čvrst, ali se njegove članice dobro razumiju.

U Kazanju se generalno osim bilateralnih sastanaka koji su da budemo pošteni bili najvažniji dio samita raspravljalo o tri vodeće teme: Razvojnoj banci BRIKS-a, Berzu žita članica i možda najbitnijoj temi sistemu plaćanja nezavisnom od SWIFT-a.

Vezano za razvojnu banku BRIKS ili kratko Briks banku, kolika je važnost Banke i koliko se na nju računa govori i to da se Putin prvog dana samita sastao sa predsjednicom banke Dilmom Rusef (bivša predsjednica Brazila) pri čemu se naglašava da je Banka u proteklom petogodišnjem periodu investirala 30 milijardi u razne infrastruktrurne projekte zemalja članica.

Ipak moramo se podsjetiti da sve države članice imaju svoje Razvojne Banke a da ih samo Kina ima 5 (razvojnih banaka) smisao postojanja Razvojne banke BRIKS je da se nadomjesti uloga Svjetske Banke na koju USA ima preovlađujući uticaj i čije finansiranje ne odgovara većini klijenata jer se veliki dio aranžmana troši na administrativne i konsalting usluge.

Planira se da u narednom periodu BRIKS banka bude još efikasnija te da finansiranje projekata pređe 100 mijijardi u naredne dvije godine.

Putin je rekao da članovi grupe rade na sistemu za razmenu finansijskih poruka nalik SWIFT-u, koji bi bio imun na zapadne sankcije i koristio bi nacionalne digitalne valute za finansiranje investicionih projekata unutar i van BRIKS-a.

Ovaj sistem će se kako je najavljeno zasnivati tri stuba. Prvi stub je zasnovan na složenim matematičkim algoritmima, block change tehnologiji te vrijednosti zlata i drugih berzanskih roba. Ukratko ukoliko neko plati neku robu u Delhiju u Rupi-jima, prodavac terobe u Adis Abebi će moći da primi iznos u domaćoj valuti Bir-u.

Drugi stub ovog sistema uglavnom je zasnovana na zlatu i gomilanju zlatnih rezervi od strane centralnih banaka BRICS-a, Jer bi zlato bilo rezervna valuta i služilo za međusobna poravnanja u slučaju da zemlja članica ne plati.

Dok bi se treči stub zasnivao na bilateralnim kliring sistemima nešto slično kao što je uspješno funkcionisalo u zemljama Istočne Evrope.

Sva tri stuba umrežena u napredne informacione sisteme daće krajnji rezultat – robnu razmjenu.

Ne treba smetnuti sa uma ni činjenicu da će SWIFT sistem paralelno opstati pa svakako neće biti isključeno plaćanje niti u dolarima, ali je intencija smanjenja platnog prometa u USD.

Valja napomenuti da Moskva već duži niz godina radi i na platformi paralelnoj Visa i Master sistemu bezgotovinskog plaćanja tako da je prema pretpostavci profesora Pedrejga Karmodija novi sistem plaćanja poizašao iz Ruskog Visa sistema.,

Moskva želi da i druge zemlje sarađuju sa njom na popravci globalnog finansijskog sistema, kako bi se umanjila dominacija američkog dolara.

Što se tiče žitarica briks planira da napravi najveću svjetsku berzu žitarica za šta su zainteresovane Kina i Rusija kao najveći proizvođači pšenice od 2014. godine pri čemu zajedno proizvode 28% svjetske produkcije.

Regionalne berze žita postoje uglavnom u EU dok se žitaricama najviše trguje u USA, koja je od izvoznika polako postaje uvoznik. USA otprilike proizvodi oko 8,2% svjetske produkcije pšenice.

Što se tiče kukuruza apsolutni lider u proizvodnji je i dalje USA dok Kina, Rusija i Brazil zajedno proisvode oko 30% svjetske produkcije, uz napomenu da se oko 90-95% kukuruza koristi za ishranu životinja.

Svaka zemlja BRIKS-a je velika zemlja u vlastitom regionu, pa čak i buduće članice nesporno su bitne ili značajne. Lično mislim da će sadašnji format 10+Turska opstati i ubuduće te da će proširenja na punopravne članice biti minimalna. Najviše šanse za ulazak u Briks imaju Kazahstan i Vijetnam, kao dvije ipak razvijene zemlje.

Što se tiče samog formata odnosa dosadašnjih članica , smatram da je zbližavanje izvjesno i u političkom i vojnom smislu. Politički format međusobnih odnosa ostaje upitan i na nivou međusobnog razumijevanja, ipak imali smo odmah nakon bilateralnog sastanka Si-ja i Modi-ja slučaj da je Kina povukla svoje snage iz regije Ladah na Himalajima čime se došlo do deeskalacije sukoba koji tinja od 2020. godine.

Blinken je u svojoj posjeti Modiju u januaru ove godine upravo igrao na kartu ovog sukoba i kao što vidimo stvar se završila drugačije. Amerika pokušava da destabiliše savez gdje je god to moguće, kao što smo vidjeli na relacijama Egipat – Etiopija, Iran – Saudi Arabia ali i u odnosima Turske sa susjedima, jer je dan nakon samita u Turskoj izveden teroristički napad za koje je Erdogan direkto okrivio amerikance.

Zemlje BRIKS-a su podeljene i oko odnosa prema zapadnim zemljama.

Zemlje direktno ili indirektno pogođene sankcijama Zapada (Rusija Iran i Kina) doživljavaju BRIKS kao dio vlastite borbe protiv Zapada, odnosno kao pomoć u zaobilaženju sankcija dok Indija pa i Južna Afrika veliki dio svog izvoza plasiraju upravo na Zapad.

BBC u svom članku koji je napisan uoči samog samita navodi „Jasna poruka (samita) je da su pokušaji da se izoluje Rusija propali. Kremlj želi da pokaže da Rusija izdržava sankcije, iako znamo da postoje ozbiljne pukotine ispod površine. Ali na geopolitičkom planu, Rusija želi da pokaže da ima prijatelje i da su svi oni ruski partneri“.

Lično smatram da je Samit u Kazanju no.1 svjetski politički događaj u 2024. godini. Kakav će imati odjek i koje će biti posledice vidjećemo.

piše: mr. Stevan Gajević finansijski konsultant