Branka Milić već deset mjeseci ne izlazi iz ambasade Srbije u Podgorici, iako je prvostepeno osuđena na tri godine zatvora u slučaju pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Crna Gora je zvaničnim kanalima tražila da se crnogorskim nadležnim organima dozvoli ulazak u prostorije ambasade, ali još uvijek nijesu dobili odgovor.
Milić je u novembru 2018. napustila sudnicu i sklonila se u ambasadu Srbije u Podgorici – gdje se i dalje nalazi.
Ministarstvo vanjskih poslova 29. novembra prošle godine je uručilo ambasadoru Srbije notu sa zahtjevom da se omogući ulazak nadležnih organa Crne Gore u prostorije Ambasade, ali od tada nije stigao zvanični odgovor.
„U ambasadi me drže kao taoca“
Ona je jedno vrijeme bilo aktivna na Fejsbuku, gdje se, između ostalog požalila na tretman koji ima u ambasadi Srbije u Podgorici, poručivši da se na nju vrši pritisak da napusti prostorije ambasade.Tada je optužila službenika ambasade Ljuba Milanovića da je u direktnoj sprezi sa crnogorskim režimom.
„Ambasada Srbije je putem Ljube Milanovića u direktnoj sprezi za (Milivojem) Katnićem i crnogorskim režimom. Upravo su mojim braniocima onemogućili da me posjete u ambasadi Republike Ssrbije u Podgorici. Mene ovdje drže kao da sam njihov zatvorenik i vrše pritisak direktno i indirektno da napustim ambasadu i odem u ZIKS„, napisala je Milić prije pola godine.
Međutim, u posljednjih par mjeseci Branka Milić je iznenada ugasila nalog na Fejsbuku bez obrazloženja.
Ambasada ćuti
Portal Standard kontaktirao je ambasadu Srbije u Podgorici kako bi provjerili šta se dešava sa Brankom Milić ali oni već danima ne odgovaraju na naša pitanja.
U Ministarstvu vanjskih poslova više puta su ponovili da pitanje Branke Milić predstavlja jednu od nerealizovanih obaveza Srbije u odnosu na pravne postupke između dvije države.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović više puta je komentarisao ovaj slučaj, a svojevremeno je izjavio da „ne vjeruje da će ambasada Srbije držati bjegunca u svojoj zgradi“.
Podsjećamo, Branka Milić je jedna od trinaest osuđenih prvostepenom presudom u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. kojima je Viši sud izrekao ukupne kazne od skoro 70 godina zatvora.
Pročitajte još