Sve ovo što se događa u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti preraslo je u politički obračun sa državom i njenim suverenim pravom da uređuje unutrašnja pitanja – kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar odbrane Predrag Bošković.

Poručuje da je uprkos tome, Vlada odlučna u namjeri da neće tolerisati eskalaciju protesta i bilo koju vrstu sukoba.

Da li je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori zahtijevala da Vojska CG bude u pripravnosti ili na bilo koji način angažovana zbog aktuelnih dešavanja i tenzija u zemlji?

Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je stabilna. Nadležni resori, a tu se prije svega mislim na Upravu policije i njene pripadnike, svakodnevno prate dešavanja i učiniće sve kako bi se svaki građanin, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost osjećao bezbjedno i svoje dnevne aktivnosti obavljao nesmetano. Shodno tome, aktuelna situacija u zemlji ne zahtijeva angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore, koja obavlja svoje redovne mirnodopske aktivnosti.

Vlada je ponovo pozvala MCP na dijalog. Smatrate li da postoji prostor za kompromis? Je li Vlada spremna na ustupke?

Zakon o slobodi vjeroistpovijesti je usvojen i sada slijedi njegova implementacija. Kao što je i više puta rečeno i jasno pokazano, Vlada Crne Gore je uvijek spremna na dijalog. Zakon o slobodi vjeroispovijesti nema za cilj stvaranje podjela, već naprotiv, njime se uklanjaju kulturna i vjerska ograničenja u kojima smo se zatekli, i nastoje se obezbijediti jednaka prava ravnpravno svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.

Vlada je već iskazala volju za dijalogom sa MCP, kao i spremnost da se zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova 62-64 Zakona. Spremnost na dijalog je spremnost Vlade da otkloni svaku sumnju MCP oko daljeg korišćenja vjerskih objekata i tu smo uvijek za konstruktivan pristup. Sa druge strane, nezavisnost Crne Gore, njeno suvereno pravo da uređuje unutrašnja pitanja u skladu sa Ustavom i u korist svih građana Crne Gore su pitanja oko kojih nema kompromisa i po tim pitanjima Vlada neće praviti ustupke.

Da li smatrate da je potrebno u ovom momentu razgovarati sa nekim iz srpskih vlasti u cilju spuštanja tenzija, a u svijetlu oštrih izjava koje stižu iz Srbije?

Crna Gora je, veoma opravdano, prepoznata kao faktor stabilnosti u regionu i to upravo iz razloga što smo uvijek bili spremni da sva nejasna pitanja rješavamo mirnim putem i kroz dijalog. Trenutno stanje odnosa između Crne Gore i Srbije nije na nivou na kojem trebaju biti odnosi dvije susjedne zemlje i to upravo zbog neprimjerenih poruka sa najviših adresa u Beogradu. Ali kao i do sad, a u ciju doborsusjedskih odnosa, Crna Gora je u svakom trenutku spremna na razgovore. Spremnost na dijalog zahtijeva uvažavanje Crne Gore kao nezavisne, samostalne države i ne daje nikome za pravo miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore i osporavanje njenog Ustavom zagarantovanog prava da ih sama uređuje.

Da li ste sa partnerima u NATO razgovarali o situaciji u Crnoj Gori? Ukoliko jeste, kakve ste poruke dobili od saveznika?

Sa našim NATO partnerima razgovaramo u kontinuitetu o svim izazovima kad je Crna Gora u pitanju. Kao što je javnost blagovremeno upoznata, NATO tim za djelovanje protiv hibridnih prijetnji boravio je krajem novembra u Crnoj Gori. Takav jedan tim Alijansa je formirala za potrebe država članica, a Crna Gora je prva saveznica koja je imala priliku da bude domaćin takvoj grupi eksperata. Tim je u Crnu Goru došao na naš zahtjev, a imajući u vidu dešavanja uoči parlamentarnih izbora 2016. godine, kao i očekivanje za ovo pojačano hibridno djelovanje posljednjih mjeseci. U NATO timu bili su eksperti iz zemalja članica NATO-a koji se bave pitanjima strateških komunikacija, jačanja otpornosti kritične infrastrukture, pitanjima sajber odbrane i sličnim pitanjima.

Svjedočimo nezapamćenoj, veoma intenzivnoj kampanji napada na Crnu Goru od strane Srbije sa svih nivoa podržane radikalnim elementima na političkoj i vjerskoj sceni Crne Gore i iz tog razloga smo stručnu tj. ekspertsku podršku zatražili od naših partnera, a sa ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta za prepoznavanje i razumijevanje prijetnji, a zatim i za efikasnije suočavanje i odvraćanje istih. Od eksperata iz NATO zemalja, koji su upoznati sa dešavanjima u Crnoj Gori, kao i sa veoma intenzivnom kampanjom dezinformisanja koja se vodi protiv naše države, dobili smo veoma korisne savjete i smjernice koji će nam pomoći u daljem jačanju institucionalnih kapaciteta za suočavanje sa hibridnim prijetnjama, kao i prilikom izrade potrebnog pravnog okvira u ovoj oblasti. Tom prilikom eksperti su pozitivno ocijenili proaktivan pristup koji crnogorska Vlada ima prema ovom pitanju i naglasili da Crna Gora kao punopravna i ravnopravna članica Alijanse u svakom trenutku može računati na podršku zemalja članica NATO-a, a u skladu sa temeljnim principom solidarnosti na kojem počiva savezništvo.

Da li trenutne tenzije izazvane protestima zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti mogu da prerastu u nešto veće? 

Vlada Crne Gore odlučna je u namjeri da neće tolerisati eskalaciju protesta i bilo koju vrstu sukoba. Sve ovo što svakog dana gledamo i što se događa u vezi sa Zakanom o slobodi vjeroispovijesti preraslo je u politički obračun sa državom Crnom Gorom i njenim suverenim pravom da samostalno uređuje unutrašnja pitanja. Izgleda da i nakon 14 godina od obnove nezavisnosti svima moramo ponoviti kako bi bilo jasno da je Crna Gora nezavisna država svih građana i članica NATO saveza. Opozicionim strukturama mora biti jasno da je političkim nadmetanjima mjesto u parlamentu, a ne na ulicama. Vlada pozdravlja svaki vid protesta koji ima za cilj legitiman, konstruktivan i demokratski vid iskazivanja stavova i mišljenja zarad boljitka života građana. Kada su u pitanju negativna previranja i pritisci, crnogorske institucije već su pokazale spremnost da zaštite crnogorski ustavno-pravni poredak. U skladu sa aktuelnim težnjama Crne Gore ka Evropskoj uniji, a u svijetlu realizovanih evroatlantskih integracija pokazali smo i svakodnevno pokazujemo da su, ne sukobi, nego svijetla budućnost ono čemu težimo, a država Crna Gora i njene institucije će, kao i do sada, osigurati mir unutar svojih granica i nesmetano funkcionisanje svih segmenata društva. 

•  Vlada formirala tim za borbu protiv hibridnih prijetnji

 Da li je tačna informacija da je Vlada formirala tim za borbu protiv hibridnih prijetnji? 

 Vlada je formirala inter-resorni tim, sačinjen od predstavnika svih relevantnih resora. Tim ima za cilj praćenje i koordinaciju aktivnosti usmjerenih na jačanje institucija sistema i kapaciteta za razumijevanje i suočavanje sa hibridnim prijetnjama. Inter-resorni tim će po ovim pitanjima sarađivati sa NATO-om u cilju razmjene najboljih iskustava. Kao što sam rekao, naš inter-resorni tim je bio domaćim NATO ekpsertima koji su posjetili Crnu Goru u novembru prošle godine i upravo će na osnovu njihovih smjernica i svakako svoje procjene, raditi i na uspostavljanju odgovarajućeg pravnog okvira koji tretira problematiku hibridnih prijetnji. Razumijevanje prije svega, a zatim i djelovanje na hibridne prijetnje, kao veoma kompleksnu pojavu koja dotiče gotovo sve segmente društva, zahtijeva uvezan, koordinisan i inter-resorski pristup, i upravo je to ono što se formirnjem ovog tima i namjerava postići.

Tri puta više prijavljenih

Ministarstvo odbrane raspisalo je poziv za dobrovoljno služenje vojnog roka. Koliko su mladi u Crnoj Gori zainteresovani da budu dio Vojske?

Opšte je poznata činjenica da je vojni poziv Crnogorcima i Crnogorkama kroz vjekove predstavljao najuzvišeniji način pokazivanja odanosti državi, i da zasigurno nije bilo ponosnijih junaka u vojničkim uniformama od crnogorskih. U prilog tome govori i to da smo pobjedničkim ratovima ostavili dubok trag i na druge narode i nacije, gdje smo pokazali i dokazali da su riječi ponos, čast, poštenje i hrabrost ekvivalentni našim junacima, kao i da se kako tada, tako i danas, na pomen Crnogoraca i imena Crne Gore vežu samo ove karakteristike.

Možemo reći da Crna Gora tadašnjeg i sadašnjeg vremena ima jednu veoma značajnu zajedničku nit, koja se kroz vjekove prožima i biva sve jača i snažnija, a to su hrabri, samosvjesni i društveno odgovorni mladi ljudi čijim venama teče krv njihovih predaka, koji imaju razvijena iskrena osjećanja ljubavi i privrženosti svom narodu i iz tog razloga im je odbrana tekovina našeg društva na prvom mjestu. U pogledu projekta dobrovoljnog služenja vojnog roka, posebno želim da naglasim podatak da je po raspisivanju prvog oglasa bilo tri puta više prijavljenih, nego što je to traženo oglasom, što zaista dovoljno govori o zainteresovanosti naše omladine. Kako je riječ o novom projektu i uspješno završenim ciklusima osposobljavanja, smatramo da će ubuduće ovaj broj rasti. Neminovno je da se ovaj projekat pokazao kao pravi potez Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i nesvakidašnje iskustvo za svu omladinu u našoj državi, a ovo potvrđuje činjenica da većina njih nakon završetka obuke želi da nastavi angažman u Vojsci Crne Gore. Ono što nas posebno raduje, jeste podatak da je sve više djevojaka koje žele da se oprobaju u ovom projektu, o čemu Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore, kao institucije koje su prepoznate po i više nego uspješnim implementacijama politika rodne ravnopravnosti, posebno vode računa.

Svakako, ono što je zaista neminovno i čega smo svi svjesni jeste to da je Vojska institucija koja nikako ne ide bez patriotizma, pa mladi ljudi u našoj državi, i te kako žele da dožive ono što su godinama slušali od svojih djedova i očeva, a ovaj projekat za njih predstavlja samo stepenicu više ka razvijanju osjećaja ponosa što su upravo oni, pa makar to bilo i na ovaj način, njen dio.