Ministarstvo zdravlja Crne Gore svjesno je značaja i prava javnosti da zna, što dokazuje i naša konstantna interakcija sa medijima. Mediji i nevladin sektor kroz svoje djelovanje pokazuju i dokazuju da su korektivni mehanizam javne uprave i zbog toga svi zajedno moramo biti na istom zadatku, a to je pravovremena i tačna informacija u interesu građana, poručila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.

Svjesna, kako kaže, značaja novinarskog poziva, podsjetila je da su mediji bili prioritet za imunizaciju, odmah poslije štićenika domova za stare i medicinskih radnika, ali i na to da samo novinari, snimatelji i fotoreporteri imaju pravo na besplatne testove u slučaju da nijesu vakcinisani, a treba da izvještavaju sa skupova koji su epidemiološki rizični.

Borovinić-Bojović je istakla da kao ministarka zdravlja odaje priznanje svim crnogorskim medijima za profesionalan, naučno utemeljen, pristup prilikom izvještavanja o vakcinama i imunizaciji.

„Crnogorski mediji su, za razliku od nekih kolega u regionu i svijetu, odoljeli “žutilu tiraža” po cijenu javnog zdravlja, i zahvalna sam im svima na tome. To je jedan od razloga zahvaljujući kome Crna Gora, u kojoj je dugo i ozbiljno zapuštana oblast vakcinacije, danas ima svakog drugog punoljetnog građanina koji je vakcinisan protiv korona virusa. 

Podsjetiću vas da preko 50 odsto punoljetnih vakcinisanih prvom dozom smatramo uspjehom jer smo zemlja koja je od 2016. do 2019. spala sa 90 na oko 20 odsto djece koja su vakcinisana MMR-om. Zato rezultat u procesu vakcinacije protiv korona virusa ne možemo da ne smatramo solidnim uspjehom“, kazala je Borovinić-Bojović.

S druge strane, kako je napomenula, Ministarstvo zdravlja i sve zdravstvene ustanove nastojale su da u okviru svojih zakonskih mogućnosti sve vrijeme budu na raspolaganju za odgovore na sva pitanja.

„Uz to, ponosna sam na činjenicu da su crnogorski ljekari i medicinsko osoblje postali sastavni dio i medijske svakodnevice jer praktično da nema dana kada se naš glas ne čuje u jutarnjim programima, radio emisijama ili u dnevnoj štampi. Zahvalna sam kolegama koji, uprkos izuzetnim naporima, shvataju značaj javnih nastupa koji su im nekada zahtjevniji od samog posla koji je, po sebi, izuzetno naporan“, poručila je Borovinić-Bojović.

Napomenula je da su novinarska pitanja nekad bila smjernice za putanju kojom se u određenim oblastima trebalo kretati.

„Ohrabrujemo sve medije da nastave da rade svoj posao po uzusima profesije, a mi, s druge strane obećavamo da ostajemo na raspolaganju da zajedničkim snagama unaprijedimo zdravstveni sistem u cilju dobrobiti svakog građanina Crne Gore“, poručila je Borovinić-Bojović.

Dodala je da se takođe, zahvaljujući medijima, zna da je kovid testiranje u Njemačkoj tokom prošle godine do oktobra koštalo kao dva PCR sistema.

„Pamtimo da se svojevremeno na nalaz PCR testa čekalo po 7-8 dana. Tako smo ulazili u epidemiološki skandal. Zato, između ostalog, s ponosom mogu da kažem da ove godine nema lažiranja i friziranja podataka da bismo bili upodobljeni niti “corona free” niti bilo kojoj zelenoj listi već testiramo najmanje četiri puta više nego tokom 2020. godine jer nema kontrole epidemije bez opširnog istraživanja. A, upravo je opsežno, a ne jednostrano istraživanje, tačka gdje se zdravstvo i mediji srijeću i ukrštaju, a samo iz tog sveobuhvatnog nalaza izvodi pravilan i tačan nalaz. Rendgen pluća ne može da se očita samo iz nalaza šećera niti obratno“, kazala je ona.

Borovonić-Bojović je zamolila javnost da obrati pažnju na činjenicu da je KCCG tokom prošle godije bio zatvoren pola godine za sve što nijesu bili hitni i kovid pacijenti, a da od januara 2021. KCCG radi apsolutno sve.

„Nikad nije zastao ni na sat, a u Crnoj Gori, svake nedjelje, u svim bolnicama, domovima zdravlja i Hitnoj pomoći uradimo oko 140 hiljada pregleda, operacija, prijema i sl. S jedne strane, zabrinjava činjenica za tolikom ljekarskom pomoći, ali, s druge strane, nemojte reći da nema boljeg dokaza o tome koliko je predan naš kompletan zdravstveni sistem: od direktora preko ljekara i medicinskih sestara do vozača i higijeničara. Na osnovu svih podataka koji se nikad do sad nijesu ni prikupljali ni objavljivali ni analizirali, mi utvrđujemo predstojeće okosnice rada“, zaključila je u saopštenju Borovinić-Bojović.