Ovaj intervju je rađen u okviru realizacije projekta Ministarstva javne, digitalnog društva i medija o procesu vakcinacije. 

Cilj vakcinacije protiv koronavirusa je zdrava Crna Gora. Cilj vakcinacije je Crna Gora koja živi, radi i zarađuje. Cilj vakcinacije je izbjegavanje bolesti, kazala je uintervjuu za CdM ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović. Ona je poručila da je vakcina  na duže staze, moćno oružje s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja, drži nas dalje od zaključavanja, izolacije i samoće na koju smo ranije bili osuđeni. U iščekivanju novog većeg kontigenta vakcina u saradnji sa CDT-om Ministarstvo zdravlja pokreće kampanju razbijanja mitova: npr. poslije vakcinacije NE ostajemo sterilni NITI nam se mijenjaju geni.

CdM: Masovna vakcinacija protiv koronavirusa počela je 4. maja. Da li ste zadovoljni dinamikom vakcinacije u Crnoj Gori?

Borovinić Bojović: S obzirom na to se da prethodna vlast od jula do decembra 2020. godine, iz njima poznatih razloga, pravila da vakcina protiv korone još nije osmišljena i s obzirom na to da su sve normalne vlade svijeta iskoristile tih ključnih pola godine za direktne pregovore za nabavku vakcina, podsjećam da se ovo Ministarstvo zdravlja na početku mandata našlo na ledini. Nula vakcina i nula vakcinisanih. To je stanje koje smo zatekli.

I dok sam kao nova ministarka zdravlja gledala svijet koji je počeo da se vakciniše, mi smo morali, kao da smo građani zadnjeg reda, tek da počnemo pregovore. Dakle, imajući u vidu sve ovo – moram Vam reći da sam prezadovoljna činjenicom da smo u prvih pola godine izlobirali da u Crnu Goru stigne oko 330 hiljada vakcina.

Danas, skoro svaki treći punoljetni građanin je dobio makar jednu dozu, a 27 odsto ih je imunizovano u cjelosti. To je, imajući u vidu sve okolnosti u kojima smo se našli, odličan rezultat. Vakcine će nastaviti da stižu u Crnu Goru.

Sada ih imamo ukupno oko 50 hiljada, ali one će nastaviti da stižu. Ugovorene su i sada sve zavisi od proizvođača. Mi zaista dajemo sve od sebe da vakcina bude dostupna građanima. Nema gdje nijesmo bili na usluzi: od standardnih vakcinalnih punktova preko mobilnih punktova do organizovanja imunizacije u domovima za stare ili vakcinacije zaposlenih u većim firmama. Bili smo i ostajemo na usluzi građanima.

CdM: Da li je po Vašem mišljenju zadovoljavajući odziv vakcinaciji zdravstvenih radnika?

Borovinić Bojović: Prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti od prije nekih sedam dana, 66 odsto zdravstvenih radnika je u potpunosti vakcinisano, dok je oko 83 odsto primilo prvu dozu. U Crnoj Gori prosjek je oko 60 odsto, ali, poređenja radi, samo u našem KCCG još ranije je vakcinisano preko 70 odsto samo ljekara (bez ostalog medicinskog i nemedicinskog osoblja). Tako da smo na dobrom putu ne samo da ispratimo evropski standard već i da budemo oslonac najboljim rezultatima.

To je normalno jer su to ljudi koji su sve vrijeme suočeni s najtežim oblicima bolesti i nemaju dilemu u vezi sa tim da li korona postoji ili da li žele da rizikuju život na kiseoniku i intubirani. Ja sam bila među njima. Kao pulmolog, svojim očima sam svjedočila tome šta je korona i nijesam imala nikakvu dilemu da li treba da se vakcinišem.

Podsjetiću da moje iskustvo sa intenzivne njege i prije korone govori da se skoro nikad nije desilo da uslijed komplikacija respiratornih bolesti, na respiratoru bude neko ko je prethodno vakcinisan npr. protiv gripe. Važno je da moje kolege budu vakcinisane. Ako ne zbog sebe, onda zbog onih koji ne žele da se vakcinišu. Ako su ljekari na bolovanju, ko će da liječi onoga kome je pomoć neophodna? Nije ovo svakidašnji ugao na ovu temu, ali vjerujte da je istinit.

CdM: Koji je cilj masovne vakcinacije?

Borovinić Bojović: Cilj vakcinacije protiv koronavirusa je zdrava Crna Gora. Cilj vakcinacije je Crna Gora koja živi, radi i zarađuje. Cilj vakcinacije je izbjegavanje bolesti. Vakcina je oruđe za očuvanje postojećih porodičnih, prijateljskih i ostalih emotivnih odnosa. Vakcina je, na duže staze, moćno oružje s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja. Ona nas drži dalje od zaključavanja, izolacije i samoće na koju smo ranije bili osuđeni.

CdM: U svjetskim medijima je objavljeno da će biti potrebna i treća doza vakcine. Šta to znači?

Borovinić Bojović: Građani Crne Gore treba da znaju da Institut za javno zdravlje i CINMED redovno izvještava evropske i svjetske naučne centre koji u konačnom donose odluke i preporuke. Istraživanja u ovom smjeru su rađena ali definitivna odluka u međunarodnim naučnim okvirima nije još donešena. Mi pratimo izvještaje Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, Evropske agencija za lijekove i medicinska sredstva i dr. U odnosu na njihove preporuke će se odrediti i naše javnozdravstvene stručne institucije.

CdM: Treba li vakcinu protiv virusa Covid da prime i djeca?

Borovinić Bojović: Pojedine zemlje su započele vakcinaciju vakcinama Fajzer-Biontek djece uzrasta od 12 godina. Pojedine studije se izvode i za djecu mlađeg uzrasta. Cilj je vakcinisati što veći broj građana računajući i najmlađu populaciju-djecu, koja u manjem obimu obolijevaju ali su najčešće asimptomatski prenosnici infekcije i samim tim agregiraju epidemiju. Na taj način bi uzročnik infekcije protiv COVID-19 bio istisnut iz cirkulacije i u populaciji najmlađih čime bi se umnogome smanjio potencijal pandemije. Takođe, i prema ovim istraživanjima i preporukama će se odrediti naša stručna tijela za imunizaciju, a javnosti će o tome biti blagovremeno obavještena.

CdM: Šta treba raditi da se spriječe aktivnosti i promocije antivaksera?

Borovinić Bojović: Infodemija nije „rođena“ pojavom koronavirusa već je hronično oboljenje koje je zahvatilo sve sfere, među kojima i oblast javnog i ličnog zdravlja. Ova oblast je ozbiljno zapuštana u crnogorskom zdravstvu, a dokaz je odnos dijela javnosti prema MMR vakcini. Napominjemo da, u isto vrijeme, sa pojedinih adresa stižu izopačene konstrukcije na račun onih koji svakodnevno spašavaju živote naših majki, očeva, sestara, braće, prijatelja, rođaka i komšija. Ipak, nepokolebljivi smo u misiji da crnogorske ljekare učinimo dostupnima, ne samo za liječenje već i za savjet u preventivnom smislu.

U tom smislu, mediji u punom značenju tog termina, jesu naši saborci. U posljednjih pola godine, skoro da nije bilo dana kada se po nekoliko profesionalaca nije pojavilo u TV studiju, u novini, na portalu ili radiju – ne birajući koliko gledalaca ili čitalaca imaju jer tačna i provjerena informacija koja dopre do makar jednog čovjeka ima neprocjenjivu vrijednost. Svi naši zaposleni su tu, na raspolaganju da pacijentima, građanima pojedinačno, ali i medijima – objasne, polože račune ili upozore.

Uz, od ranije osnaženu svijest kod građana, rezultat tog pristupa je mjerljiv: za mjesec i po od kad su u Crnu Goru stigle veće količine vakcina, ponavljam, svaki treći punoljetni građanin Crne Gore je vakcinisan makar jednom dozom, a svaki četvrti je u cjelosti imunizovan. U iščekivanju novog većeg kontigenta vakcina u saradnji sa CDT-om pokrećemo kampanju razbijanja mitova: npr. poslije vakcinacije NE ostajemo sterilni NITI nam se mijenjaju geni.

CdM: Piše se i da se na jesen opet očekuje širenje infekcije covid. Da li se crnogorski zdravstveni sistem priprema da ukoliko do toga dođe, a nadamo se da neće, i za tu situaciju?

Borovinić Bojović: Početak jula je pravo vrijeme za vakcinaciju onih koji to nijesu uradili do sad. Nužno je da prođu tri nedjelje između prve i druge doze, a onda se čekaju još nekoliko nedjelja da imunitet sazri. To znači da ako se npr. vakcinišem 5. jula, mogu da računam da će moje tijelo biti spremno i za eventualno suočavanje sa koronom. Podnijeću je, izvjesno, bez ozbiljnih simptoma i respirator mi, izvjesno, neće trebati, čak i ako završim u bolnici.

Jesen je godišnje doba kada počinje sezona respiratornih infekcija i moguće je da dođe do povećanja broja zaraženih, ali nadamo se da će većina građana prepoznati značaj vakvinacije u ovome i spriječiti da imamo značajniji porast u broju novoregistrovanih slučajeva infekcije SARS-CoV-2. Vakcinacinacijom sprečavamo mogućnost skoka novozaraženih na jesen.

S druge strane, naš zdravstveni sistem spremno dočekuje nadolazeće izazove, posebno KCCG koji je kičma našeg javnog zdravlja. Država ima dovoljne količine lične zaštitne opreme, vakcina, lijekova, dijagnostičkih sredstava. Opasnost vreba od nepoznatog – onih sojeva koji sada opet zaključavaju pojedine najaprednije države svijeta. Zato treba da se vakcinišemo.