Premijer neke od evropskih država suočio bi se sa masovnim protestima i morao bi podnijeti ostavku ako bi se utvrdilo da koncesije za mini-hidroelektrane, ili bilo koji drugi tender, učestalo dobijaju ljudi sa njim povezani.

To je za “Vijesti” kazao poslanik Zelenih Evrope u Evropskom parlamentu u Briselu Tomas Vajs, objašnjavajući da “učestalost koncesija koje u Crnoj Gori dobijaju rođaci predsjednika Mila Đukanovića bode oči”.

Vajs je u razgovoru za “Vijesti” komentarisao to što je Đukanović, dok je bio premijer, potipisao koncesije za gradnju mini-hidroelektrana (mHE) svom sinu Blažu Đukanoviću, i činjenicu da mHE na rijeci Bukovici planira graditi njegov brat od ujaka Milovan Maksimović.

Govorio je i o slobodi medija, odgovorima koje Evropska komisija traži od Đukanovića zbog ranjavanja novinarke “Vijesti” Olivere Lakić, Johanesu Hanu, udruživanju crnogorksih eko-aktivista, mogućnosti blokiranja pristupnih pregovora ukoliko se u Crnoj Gori nastavi devastacija životne sredine…

“Prvo i osnovno, čija god firma da se prijavljuje za koncesije u ovakvim projektima, ona prije svega može da dobije tu koncesiju jedino i isključivo ako ispoštuje sve zakonske regulative. Bilo da je to firma Đukanovićevog sina, brata ili bilo kog drugog. Dakle, primarno je da su ispoštovane sve zakonske procedure. Ovdje ne bode oči to što je jedna firma Đukanovićevog sina ili rođaka dobila tender, ali bode količina i učestalost koncesija koje u Crnoj Gori dobijaju njegovi rođaci. Gledano iz spoljnje perspektive, to daje utisak da u Crnoj Gori nepotizam vlada vrlo čvrsto i da se koncesije ovdje lakše dobijaju ako si Đukanovićev rođak ili nešto drugo. Ukoliko bi se u Evropskoj uniji desila učestalost koncesija datih rođacima političara, vjerujem da bi to bi izazvalo medijsku pažnju, masovne građanske proteste građana i vrlo brzo bi se pojavio zahtjev za vraćanje funkcije, od strane premijera, predsjednika ili političara”, kazao je Vajs.

Uništavanje prirode može stopirati pregovore

Vajs je objasnio da će članstvo Crne Gore u EU u velikoj mjeri zavisiti i od toga na koji način se brine o zaštiti životne sredine, a da uništavanje prirodnih resursa značajno može uticati na dalje proces priključivanja, ali i da može usporiti ili stopirati pregovore.

On je poručio crnogorskim vlastima da standardi zaštite životne sredine nisu proizvoljni i ne mogu se razlikovati od države do države, već su isti za sve članice EU, ali i da nije optpimista da Crna Gora može da riješi poglavlje 27 sa ovakvom devastacijom životne sredine, jer se na mjestima koje je obišao očigledno ne poštuju pravila o zaštiti životne sredine niti evropski standardi iz tog poglavlja.

Objasnio je i da će iskoristiti mehanizam “pritisaka” i za to poglavlje:

“Dakle, o bilo kom aspektu da se radi – o slobodi medija, ljudskim pravima, vladavini prava pa i zaštiti životne sredine, mi možemo, i imamo pravo da zahtijevamo od vaše Vlade da poštuje osnove tih procesa i osnove tih vrijednosti i da ih implementira na nacionalnom nivou. To isto radimo i sa svojim članicama, a onda i sa onima koji žele da se prudruže. U našoj kumnikaciji u Briselu, u okviru EU i našeg rada, mi ćemo komunicirati sa Evropskom komisijom, ostatkom parlamenta i kolegama o onome što smo ovdje vidjeli i saznali. Upravo zato smo ovdje, da ne bi zavisili samo od zvaničnih izvještaja Crne Gore i EK u procesu proširenja, nego da možemo i našim očima da se uvjerimo, da vidimo šire od tog zvaničnog izvještaja, da upoznamo lokalne priče, mještane…kako bi imali bolje i dublje informcije o stanju na lokalu”.

Eko-aktivisti su patriote, a ne izdajnici države

Briselski poslanik oštro je kritikovao targetiranje eko-aktivista kao “neprijatelja države”, poručujući predsjednicima opština u kojima su bili protesti i ministru odbrane Predragu Boškoviću da su ljudi koji brane prirodne ljepote patriote, a ne izdajnici.

“To je apsolutno neprihvatljivo. Ljudi koji brane svoj način života, svoje izvore, planine, resurse i sve ono što im omogućava način života kakav imaju, i brane potencijalni napredak tog života, ne mogu se smatrati državnim neprijateljima i ne može se smatrati da rade nešto što nije u interesu države, jer oni jesu država. Njihova odbrana tih resursa i prirodonih ljepota i predjela je patriotski čin, a ne izdaja države”.

Komentarišući to što se predsjednik Opštine Šavnik Mijomir Vujačić nijednom nije pojavio na protestu za spas rijeke Bukovice, kazao je da je sa pozicije EU neprihvatljivo da ljudi koji će od nekog projekta trpjeti posljedice nemaju način da iskažu svoje mišljenje:

“Neprihvatljiva je činjenica da lokalno stanovništvo nije uključeno u izradu studija i elaborata o uticaju na životnu sredinu. To nije po EU stanaradima, jer oni jasno kažu da ljudi koji će trpjeti posljedice moraju da budu uključeni u te procese i da moraju imati način da iskažu svoje mišljenje”.

Poslanik Zelenih Evrope rekao je da je od 2005. godine često dolazio u Crnu Goru i da mu je tokom ove posjete zapalo za oko da je infrastruktura poboljšana, da ima manje smeća, manje divljih deponija…

“Putovali smo kroz seoca i čini mi se da su sela urbanizovanija, da kuće izgledaju sređeno, putevi su odrađeni…To je pozitivan utisak. Ali svi slučajevi koji su nam predstavljeni – Solana, Sinajevina, Tara, Bukovica, Jadransko more, posječeni čempresi…ostavili su utisak da se konstatno zanemaruje potreba građana i potreba lokalne zajednice i da narod konstatno mora da se brani od interesa jedne kompanije ili nekolicine, i vrlo kratkoročnih interesa. Dakle, čini mi se da građani konstatno moraju da brane ono što je u interesu zajednice od nečega što je benefit za jednu ili dvije oosobe”.

Impresivna udruženost građana u odbrani prirode

Vajs je istao da je jako impresivno ono što je delegacija Zelenih Evrope vidjela da se građani i inicijative udružuju i podržavaju jedni druge na svim tačkama na kojima moraju da brane životnu sredinu:

“Takva jednakost, uključenost, povezanost, komunikacija i kooperacija ne viđaju se tako često na nivou cijele Evrope. Ono što smo vidjeli i saznali dok smo pričali sa svim aktivistima, jeste da ljudi gube povjerenje u politiku generalno i što je bitnije, da gube povjerenje i u vladavinu prava i pravnu državu. To je u najmanju ruku opasno za budući razvoj demokratije, jer jedno je imati preferenciju ka ovoj ili onoj političkoj partiji, voljeti ovu ili onu političku partiju, ali druga stvar je mnogo opasnija – prezati i bježati od političkog sistema generalno i nemati povjerenja… Dakle, ne prema njima kao pojedinicima ili kao određenoj partiji, nego prema generalnom sistemu i bježati iz njega i gubiti povjerenje, jer u suštini, jedini način na koji demokartija može dalje da se razvija i jedini način na koji mogu da se riješe ovakvi problemi, jeste uzajamno povjerenje između lokalnih vlasti i građana, dijalogom i zajedničkim interesom”.

Kada su u pitanju mogućnosti EU da od Crne Gore traži unapređenje zaštite životne sredine, Vajs je rekao da se prvo mora reći da je u Crnoj Gori, kao nezavisnoj i suverenoj državi, na građanima da odluče u kom smjeru će da se razvija njihova država i rješavanje njihovih probelma:

“Ali činjenica da je Crna Gora izrazila želju da bude dio EU i započela proces pridruženja, nama daje legitimitet da kažemo – pa, ako hoćete da budete dio EU, onda morate da poštujete odeđena pravila i određene standrade koji uključuju zaštitu životne sredine…”

Lokalni izbori istog dana u svim opštinama da bi se spriječila krađa

Evropski parlament i Evropska komisija tražili su od Crne Gore da se lokalni izboru u svim opštinama održavaju istog dana, kako bi se spriječile izborne krađe, kazao je Vajs.

On je objasnio da u procesu proširenja, razgovora i dijaloga sa crnogorskom Vladom, na inicijativu EP, a što je usvojila i EK, može da se izvrši pritisak, odnosno da se uspostave neki komentari koji otvaraju dijalog, potežu se određena pitanja na koja onda EK očekuje odgovore.

Naveo je da je takav primjer ulcinjska Solana, koja nije bila dio dijaloga, već je uvrštena na inciijativu ervopskih paralamentaraca koji su podigli to pitanje na viši nivo:

“Onda je ona uvrštena u dijalog i samim tim je Vlada morala konstantno da odgovara na pitanje: ‘Šta sa Solanom, kako da se unaprijedi…?’ Na incijativu EP i EK, još nekoliko pitanja je podignuto u toku pregovora. Jedno od njih bilo je pitanje građevina u Budvi, što je bio dio antikorupcijskog dijela pregovora, odnosno poglavlja 23 i 24, ali i pitanje izbornog zakona, odnosno rada na izbornom zakonu, njegovom poboljšanju i unapređenju koji je dobio određene komentare, odnosno preporuke, kako bi se poboljšao njihov demokratski kapacitet. Jedna od preporuka je da se lokalni izbori održavaju istog dana, kako bi se samim tim spriječile zloupotrebe, izborne krađe i loše izborne prakse”.

Objasnio je da pritisak mogu da naprave i kada je u pitanju zaštita životne sredine, ali i da u dijalog o proširenju mogu da se uvedu nove tačke, poput devastacije Tare, Crnog jezera, Sinjajevine, Bukovice i ostallih rijeka.

Johanes Han nije dobro radio na Balkanu 

Evropski komesar Johanes Han još nije odgovorio Vajsu na pismo poslato u novembru prošle godine, kojim ga je upozorio na nedostatak slobode medija u Crnoj Gori i naveo da Đukanović doprinosi atmosferi koja dozvoljava napade na novinare.

“Ne, još nije. Vjerovatno je bio okupiran stvarima koje su njemu na većoj listi prioriteta”, odgovorio je Vajs na pitanje da li mu je Han odgovorio.

Poslanik Zelenih tada je Hanu napisao da je nedostatak pravde zaštite za slobodne i nezavisne medije u Crnoj Gori razlog za veliku zabrinutost i tražio da se osigura sigurno okruženje za medije i demokratiju.

“Smatram da Johanes Han nije obavio najbolji posao na Balkanu u prošlom mandatu kao predstavnik EK i da je bilo mnogo situacija i stvari koje je mogao mnogo bolje da obavi, odnosno da progura na ovim prostorima”.

URA stoji iza građanskih vrijednosti

Delegacija Zelenih Evrope predvođena Tomasom Vajsom u Crnoj Gori je boravila na poziv GP URA i lokalnih eko-aktivista koji su im već duže vrijeme pisali o problemima sa kojima se bore.

“Iskombinovali smo ova dva poziva i spojili ih u jednu posjetu. Sa GP URA smo privih nekoliko dana posjetili neke lokacije koje se devastiraju, upoznali se sa njihovim članstvom, infrastruktrom… Između ostalog i da bolje shvatimo koliko je djelovanje njihove partije u skladu sa politikom Zelenih Evrope i da li su u mogućnosti da budu naši partneri”. Rekao je da su njihovi utisci o toj partiji pozitivni, jer je evidentno da URA stoji iza građanskih vrijednosti i ciljeva, unapređenja demokratije, što je Zelenima vrlo bitno: “Takođe, među nihovim članstvom smo vidjeli da je ono multietično, mulitreligiozno, diversifikovano, i da aktivno rade na uključivanju žena u politiku, odnosno imaju aktivan i proaktivan stav o uključivanju žena u svoje strukture i odbore, što mi smatramao jako važnim iz naše zelene perspektive. Svakako, proces priključivanja partiji Zelenih Evrope počinje tako što lokalna partija pošalje zahtjev za članstvo. URA do sada to nije uradila”.

Objasnio je da u slučaju da URA pošalje zahtjev za priključenje EPZ slijedi demokratska procedura, koju pod vođstvom Glavnog odbora EPZ mora da potvrdi glavna skupština sa svim zelenim partijama u Evropi.

Vajs se tokom posjere nije sreo ni sa jednom drugom partijom, niti crnogorskim zvaničnicima, ali je objasnio da se kao dio delegacije EP sa njima redovno sastaje i komunicira u okviru procesa paralamentarne saradnje i procesa pridruživanja.

EU od Đukanovića očekuje odgovore o pokušaju ubistva Olivere Lakić 

Vajs je kazao je da je sloboda medija jedna od velikih i važnih tema koju EK i EP prate u okviru progresnih izvještaja Crne Gore u pristupanju EU:

“Već se nekoliko puta desilo da su vrlo konkretna pitanja ubačena u proces dijaloga, odnosno u progresne izvještaje. Jedno od njih bilo je otpuštanje direktora RTCG i raspuštanje Savjeta te telvizije, a sa druge strane ono što je bilo podignuto je pitanje sigurnosti novinara i njihove slobode da izvještavaju i rade svoj posao. Prije svega sigurnosti, jer je očigledno da je na vrlo niskom nivou i dovodi do oduzimanja života, ili pokušaja oduzimanja života, kao što je slučaj Olivere Lakić. Taj slučaj i procesuiranje odgovornih za taj zločin je bitno pitanje o kom EU u ovom trenutku zahtjeva odgovore od samog predsjednika Mila Đukanovića”.

Rekao je da se EK ne oslanja samo na zvanične izvještaje Crne Gore, već da su im izvor informacija i novinari, civilni sektor, razna udruženja novinara…

“Takođe, vrlo često se informišemo i kod Delegacije EU u Podgorici i nekoliko ambasada koje same rade izvještaje i pružaju dodatan uvid. Bitno je istaći da EK i EP u svakom dijalogu sa vlastima Crne Gore postavlja ovo pitanje, zahtijevamo odgovore ne samo o onome što se dešava nego i o unapređenju sitaucije, i tražimo izvještaje i informacije koje imaju”.