Crna Gora već duži niz godina bilježi ekstremno niske nivoe zaštite djece kada se radi o posebno opasnim zaraznim bolestima – u konkretnom slučaju o morbilama. Dok je tako, postoji opasnost od masovnog obolijevanja, kazao je Pobjedi dr Senad Begić, koordinator programa UNICEF-a Crne Gore za društvene promjene u ponašanju.

Nedavno je objavljen izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a koji je Crnu Goru izdvojio kao državu sa rizikom od pojave epidemije, jer je samo 50 odsto djece vakcinisano MMR vakcinom. A da bi se stekao kolektivni imunitet potrebno je da vakcinacija dosegne 95 odsto. Dr Begić upozorava da se procenat djece imunizovane vakcinom protiv malih boginja stalno smanjuje. 

POBJEDA: Prema posljednjim izvještajima SZO i UNICEF izdvojili su Crnu Gori kao zemlju u kojoj je samo 50 odsto djece vakcinisano MMR vakcinom. Ona se tako našla u grupi sa Rumunijom, koja ima najviše evidentiranih slučajeva (30.692) obolijevanja od morbila. Da li je moguća epidemija u Crnoj Gori? 

BEGIĆ: Nauka je jasna – sve dok je stepen zaštite nizak, postoji opasnost od obolijevanja, posebno masovnog. Kada će i da li će do njega doći, to niko ne može da predvidi, jer se radi o mnoštvu međusobno manje-više isprepletanih faktora.

Nažalost, Crna Gora već duži niz godina bilježi ekstremno niske nivoe zaštite djece kada se radi o posebno opasnim zaraznim bolestima – u konkretnom slučaju o morbilama. S aspekta UNICEF-a kao specijalizovane agencije Ujedinjenih nacija za djecu, ova činjenica je poražavajuća iz više razloga: prvo, jer govori o ranjivosti i ozbiljnoj ugroženosti zdravlja velikog broja djece, a drugo, s aspekta zaštite prava djece, jer je pravo na zdravlje i zdravo odrastanje – osnovno dječje i ljudsko pravo koje trenutno nije u potpunosti ispunjeno niti obezbijeđeno.

Istovremeno, niske vrijednosti obuhvata ukazuju na čitav niz izazova koji nijesu samo u domenu zdravstvenog sektora, a koji se što prije moraju otkloniti kako bi ovo društvo osiguralo da naša djeca imaju najbolju moguću individualnu zdravstvenu zaštitu, koja je ujedno i garant zaštite od masovnog obolijevanja tj. epidemije.

POBJEDA: Koliki je procenat vakcinisane, odnosno nevakcinisane djece u zemlji, po godištima? Koja grupacija je procentualno najmanje vakcinisana?

BEGIĆ: Registar imunizacija tj. podatke o broju vakcinisane i nevakcinisane djece, u skladu sa zakonom, vodi Institut za javno zdravlje Crne Gore i oni su javno dostupni preko internet stranica Instituta. Ovaj nivo kvaliteta podataka o imunizaciji, koji se redovno ažuriraju najmanje na sedmičnom nivou, kao i nivo transparentnosti prema roditeljima i javnosti u vezi s vrijednostima obuhvata – rijetko koja država u svijetu ima i zaista je za svaku pohvalu. Nažalost, vrijednosti obuhvata nijesu za pohvalu, trenutno ukazuju da je 59 odsto predškolaca zaštićeno od morbila sa makar jednom dozom vakcine, ali sa veoma izraženim razlikama po generacijama. Tako je najbolje zaštićena generacija rođena 2019. godine, kod koje je 81 odsto djece primilo makar jednu dozu vakcine protiv morbila, ali, kako se ide ka mlađim generacijama, taj procenat opada čak do 21 odsto djece rođene 2023.

Ovo ukazuje na izražen trend odlaganja vakcinacije koja je sama po sebi potencijalno opasna i definitivno nije u najboljem interesu djeteta. Zato je veoma bitno da roditelji znaju da svako odlaganje produžava vrijeme tokom kojeg je njihovo dijete osjetljivo, ranjivo i nezaštićeno od izazivača zaraznih bolesti. Isto tako je važno da znaju da čitav niz stanja − kao što su, na primjer, curenje iz nosa, polenska alergija ili istovremeno primanje neke druge vakcine − u najvećem broju slučajeva nije prepreka da dijete bude uredno i na vrijeme vakcinisano.

POBJEDA: Što znači imunitet stada i koliko smo daleko od toga?

BEGIĆ: Kolektivni imunitet je epidemiološki termin koji ukazuje na poželjne nivoe zaštite u populaciji koje je neophodno postići kako bi se onemogućilo masovnije obolijevanje, ali i veće „kruženje“ uzročnika zaraznih bolesti u populaciji. Što je bolest zaraznija, to je veći neophodni stepen kolektivnog imuniteta koji se treba postići za uspješnu zaštitu zajednica. Za morbile, koje su jedna od najzaraznijih bolesti poznatih modernoj medicini, kolektivni imunitet koji treba postići je samim tim i najviši i iznosi čak 95 odsto zaštićenih u populaciji koja je najugroženija od obolijevanja i razvoja komplikacija, a to su djeca.

Dr Senad Begić, FOTO: UNICEF

POBJEDA: S obzirom na porast broja slučajeva malih boginja u regionu, koje konkretne korake preduzima UNICEF, u saradnji s nadležnim institucijama, kako bi spriječio širenje bolesti u Crnoj Gori?

BEGIĆ: Još od pojave virusa korone, uz podršku međunarodnih partnera, prije svega Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Vlade Republike Koreje, UNICEF je sproveo niz aktivnosti s nacionalnim i lokalnim institucijama i organizacijama. Radili smo na jačanju znanja i komunikacije u vezi s ovim pitanjem između zdravstvenih radnika i roditelja, obišli smo svaku opštinu, neke i po nekoliko puta, razgovarali s roditeljima, zdravstvenim radnicima i donosiocima odluka, investirali u opremu i infrastrukturu domova zdravlja… Naš mandat u zemlji visokog srednjeg dohotka, poput Crne Gore, nije da vakcinišemo djecu, već je to odgovornost nacionalnih i lokalnih institucija koje ćemo nastaviti da podržavamo.

POBJEDA: Da li UNICEF i dalje bilježi povećanu zabrinutost roditelja zbog vakcinacije i kako se organizacija nosi s dezinformacijama o vakcinama koje mogu uticati na obuhvat imunizacije? 

BEGIĆ: Pedijatri su tu da razriješe sve eventualne nedoumice koje roditelji imaju i zato je veoma važno da roditelji najprije razgovaraju s njima o svim nedoumicama, brigama i strahovima, kao i o raznim informacijama na koje nailaze. S dodatnim terminima za vakcinaciju i konsultacijama koje su uvedene i tokom vikenda, roditeljima je omogućeno da iz prve ruke čuju glas struke u terminima kada je to njima najpogodnije. Za borbu protiv dezinformacija ključan je sistematski pristup zasnovan na istraživanjima, promociji intenzivnije komunikacije između stručnjaka i roditelja, jačanju povjerenja u zdravstveni sistem, kao i na promociji medijske pismenosti građana. Bitna je i saradnja s medijima kako bi se jasno i glasno čuli glasovi struke i roditelja koji su uredno, bezbjedno i na vrijeme vakcinisali svoju djecu.

POBJEDA: Koji su ključni izazovi u povećanju stope imunizacije u Crnoj Gori i koje su preporuke za poboljšanje strategije vakcinacije? Da li su kampanje, koje je radio UNICEF, ali i brojne kampanje Instituta za javno zdravlje, podigle nivo svijesti i povećale broj vakcinisane djece?

BEGIĆ: Ključni izazov je, prije svega, odlaganje vakcinacije. Naši roditelji u ogromnoj većini, a tu mislimo na oko 90 odsto njih, svoju djecu uredno vakcinišu, ali se to često dešava tek u starijem uzrastu. Ovo odlaganje djecu ostavlja nezaštićenom upravo tokom perioda djetinjstva kada su najpodložnija infekciji i kada to obolijevanje može dovesti do potencijalno najopasnijih komplikacija i ishoda. Kampanje donose vremenski ograničene rezultate. Potrebno je da mi, poput naših roditelja i generacija prije njih, ponovo spoznamo značaj imunizacija i vratimo im mjesto koje im pripada u modernoj medicini. Neophodno je to uraditi prije nego što bude kasno. Jedino na taj način možemo ispuniti našu odgovornost kao roditelja, zdravstvenih radnika, građana i države da svakom djetetu omogućimo da od rođenja ostvari pravo na život i adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

POBJEDA: Studija Endrjua Vejkfilda iz prošlog vijeka naučno je osporena, takođe je razotkrivena i njegova direktna finansijska korist. Možete li nam reći koje su sve studije opovrgle njegovu studiju, koja je i povučena, o uticaju MMR vakcine na razvoj autizma? Što se zapravo dogodilo?

BEGIĆ: Postoji toliki broj studija koje su opovrgle lažne navode iznijete u tom članku da ne bi mogle stati u omanju knjigu. Prošlo je 27 godina od objavljivanja tih lažnih informacija i niko ozbiljan nigdje u svijetu taj članak više ne pominje.

Imunizovana djeca štite i onu koja ne smiju da prime vakcinu

POBJEDA: Ipak, postoje i ona djeca koja zbog specifičnih okolnosti ne smiju primiti MMR vakcinu. Kako se postupa u tim situacijama?

BEGIĆ: Kolektivni imunitet veoma je bitan i s aspekta sve one djece koja nijesu kandidati da budu zaštićena vakcinacijom. Za njih je kolektivni imunitet u suštini jedina odbrana koju imaju. Obično se radi o djeci s nekim urođenim stanjima, djeci s oslabljenim imunskim sistemom i/ili djeci koja su oboljela ili se liječe od malignih oboljenja. Sva ova djeca nijesu kandidati da prime vakcinu, bilo privremeno ili trajno, tako da njihova kompletna zaštita zavisi samo i isključivo od kolektivnog imuniteta tj. imuniteta osoba oko njih.