Rat u Ukrajini nije samo borba za teritoriju, već ključna bitka za principe suvereniteta, demokratije i globalne stabilnosti., napisali su američki sekretar odbrane, ocijenjeno je u analizi visokih zvaničnika SAD koju je danas objavio New York Times.

Gotovo tri godine nakon neisprovocirane invazije punih razmjera Rusije na Ukrajinu, svijet svjedoči sukobu koji je preoblikovao globalni poredak. Pokušaji Vladimira Putina da sruši suverenitet Ukrajine, oslabi Zapad i potvrdi dominaciju Rusije nijesu uspjeli, ostavljajući njegovu zemlju diplomatski izolovanu i vojno oslabljenu. U međuvremenu, otpornost Ukrajine i ujedinjena podrška međunarodnih saveznika, predvođenih Sjedinjenim Državama, promijenili su tok rata. Dok sukob i dalje traje, ulozi su visoki: osiguranje trajnog mira koji čuva demokratske principe i globalnu stabilnost zavisi od nepokolebljive posvećenosti odbrani i suverenitetu Ukrajine, objasnili su Lojd J. Ostin III i državni sekretar Entoni Blinken u zajedničkom članku za New York Times.

Putin je šokirao svijet svojom invazijom punih razmjera na Ukrajinu prije skoro tri godine. Planirao je da svrgne demokratski izabranu vladu Ukrajine, instalira marionetski režim Kremlja i prikaže Zapad kao slab, podijeljen i oslabljen. Nakon više od 1.000 dana Putinovog nepromišljenog rata po izboru, nije uspio da ostvari nijedan od strateških ciljeva. Moć i uticaj Rusije su značajno smanjeni; nije čak uspjela da podrži ni ključnog saveznika poput režima Bašara al-Asada u Siriji. U međuvremenu, Ukrajina stoji snažno i prkosno kao slobodna i suverena demokratija, s ekonomijom ukorijenjenom na Zapadu, ističu autori.

Sve ovo je, kako naglašavaju Ostin i Blinken, svjedočanstvo o otpornosti ukrajinskih trupa i snazi ukrajinskog naroda. Takođe je rezultat nepokolebljivog američkog liderstva, koje je okupilo saveznike i partnere širom svijeta kako bi pomogli Ukrajini da preživi imperijalni napad Kremlja. SAD treba da sačuvaju ovaj istorijski uspjeh, a ne da ga prokockaju.

Putin je vjerovao da će svijet stajati po strani dok je slao svoje trupe preko ukrajinske granice. Prevario se. SAD su okupile oko 50 zemalja širom svijeta kako bi pomogle Ukrajini da se brani – i da podrže osnovni princip da se granice ne smiju mijenjati silom.

„Jedan od nas, sekretar Ostin, sazvao je Kontakt grupu za odbranu Ukrajine, globalnu koaliciju koja je 25 puta koordinisala vojnu podršku Ukrajini. Njeni članovi su se obavezali na 126 milijardi dolara direktne bezbjednosne pomoći Ukrajini, od čega skoro polovinu čine neamerički članovi“, navodi se u članku.

Kao procenat BDP-a, više od desetak članica kontakt grupe sada pruža više bezbjednosne pomoći Ukrajini nego SAD. Ova ulaganja u Ukrajinu donose i korist kod kuće, jačajući njihovu odbrambenu industrijsku bazu i otvarajući dobra radna mjesta. Putinova agresija čak je podstakla ishod koji je nastojao da spriječi: NATO je sada veći, snažniji i ujedinjeniji nego ikada.

„Ne za američke prijatelje drugdje, koji bi mogli da budu izloženi novim rizicima od agresije drugih autokrata koji bi vjerovatno vidjeli Putinovu pobjedu kao dozvolu za vlastiti lov.

I ne za SAD, koje bi morale da troše više resursa i preuzimati veće rizike kako bi se branile ne samo od ojačanog ruskog lidera, već i od drugih autokrata i agenata haosa odlučnih da sruše sistem pravila, prava i odgovornosti koji je generacijama Amerikanaca donosio sigurnost i prosperitet“, dodaju autori.

Sprovođenje politike mira kroz snagu od suštinskog je značaja za opstanak Ukrajine i sigurnost Amerike. Sjedinjene Države sa svojim saveznicima i partnerima, moraju nastaviti da stoje uz Ukrajinu i ojačaju njen položaj za pregovore koji će jednog dana okončati rat agresije Vladimira Putina, zaključuju Ostin i Blinken.