Nakon što je premijer Zdravko Krivokapić najavio da će Vlada Crne Gore u narednom periodu pristupiti izmjeni zakona o državljanstvu što bi ako do toga dođe značilo da Crna Gora vraća dvojno državljanstvo – odnosno, građani Srbije bi ukoliko ispunjavaju uslove mogli da dobiju crnogorsko državljanstvo, a stanovnici Crne Gore srpsko, piše beogradski Blic.

Blic je objavio i da će narednih dana biti formirana međuresorna komisija koja će raditi na izmjenama postojećeg zakona o državljanstvu.

“Ona treba da u što kraćem roku predloži zakonsko rešenje za građane koji žive u Crnoj Gori”, piše Blic.

Prema saznanjima tog srpskog medija do 23. februara oko 600 građana Crne Gore već je podnijelo zahtjev za crnogorskim državljanstvom.

“To su građani koji žive, školovali su se i rade u Crnoj Gori, neki i cijeli život, ali su se primjera radi rodili u Srbiji. Njihovi roditelji žive u Crnoj Gori, oni plaćaju porez državi Crnoj Gori, a do sada nisu imali mogućnost da dobiju državljanstvo. Imamo nerješene slučajeve da roditelji nisu rođeni u Crnoj Gori, ali dijete jeste i niko od njih nema crnogorsko državljanstvo iako žive ovdje godinama”, kazali su Blicu iz crnogorske Vlade.

Odrednica koja bi takođe trebalo da bude promijenjena je da crnogorsko državljanstvo može dobiti samo ono lice koje dostavi rješenje o ispisu iz državljanstva druge države.

“Promjenom ove odredbe regulisaće se pitanje dvojnog državljanstva, a ono se najviše odnosi na građane koji su porijeklom iz Crne Gore, a imaju srpsko državljanstvo. Kako saznajemo, o ovom pitanju tek treba da se razgovara uz poštovanje suvereniteta Crne Gore”, piše Blic.

Premijer Krivokapić je i ranije govorio o državljanstvu. navodeći da je ono pravo izbora, ali i kako je dodao, treba ga razlikovati od prava na glasanje. Najavljenje promjene se prema njegovim tvrdnjama neće odnositi na dobijanje prava glasa.

Govoreći o ovoj temi, predsjednik NVO Građanska alijansa Boris Raonić kaže za Blic da dosadašnji mehanizmi nisu bili efikasni, često su kršili ljudska prava.

Prema riječima Raonića najava premijera je očekivana i izazvala je burne reakcije javnosti, jer, kako kaže, nije doživljena iz ugla ljudskih prava, već politike.

“Sve mlade države se štite kroz restriktivno sticanje državljanstva, ali kroz naš rad imamo brojne primjere ljudi koji su od rođenja u Crnoj Gori, a nisu mogli steći državljanstvo, njih oko 500 koji su ovdje i više od dvije decenije, a sada su u riziku od apartridije (da ostanu bez državljanstva, prim. aut.) i slično. Sve to znači da dosadašnji mehanizmi nisu bili efikasni i često su kršili ljudska prava. Ako gledamo iz tog ugla, promjena prakse je stvar koju treba pohvaliti”, smatra Raonić.

Advokat Nikola Martinović smatra da namjera vlasti nije da reguliše pitanje građana koji duže žive u Crnoj Gori već da nekim ljudima iz Srbije, s Kosova ili Republike Srpske dodijeli državljanstvo kako bi se nacionalni balans u Crnoj Gori promijenio u korist srpskog korpusa.

“To se radi pred popis u Crnoj Gori kako bi se povećao broj Srba. Ujedno većina njih bi glasala za srpske partije pa bi to značilo da bi Crnogorci u Crnoj Gori postali manjina“, kazao je Martinović za RSE.

Istakao je i da je za ljude koji žive u Crnoj Gori duže od 10 godina Zakon o crnogorskom državljanstvu jasan.

“Njima pitanje državljanstva treba riješiti, bez dileme, jer je nedopustivo da, na primjer, žena rodi troje djece, a nema crnogorsko državljanstvo, a u Crnoj Gori živi i tu je porodicu osnovala“, navodi Martinović.

Zakon o crnogorskom državljanstvu je usvojen u februaru 2008. godine.