Kredibilne kompanije koje bi mogle učestvovati na tenderu za izradu softvera za kontrolu dijela popisnih podataka, dvostruko su demotivisane da se jave na taj poziv – složenim administrativnim procedurama, ali i činjenicom da se radi o osjetljivom pitanju koje je snažno politički opterećeno. U tom kontekstu, svaka greška, pa i eventualna zloupotreba, mogla bi se pripisati njima, i na taj način potkopati njihovo poslovanje.

Tako programski saradnik u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević komentariše to što su propala već dva tendera za izradu softvera za kontrolu podataka o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku, s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova održanog krajem prošle godine.

Izrada softvera nametnuta je Upravi za statistiku (Monstat) sporazumom vlasti i opozicije o održavanju popisa, iako softver nije potreban za obradu statističkih podataka ili bilo koju proceduru prilikom popisa.

Monstat je u srijedu raspisao treći tender za izradu softvera. Prvi nije uspio jer nije dostavljena nijedna ponuda, dok je na drugom bila samo jedna, s neispravnom dokumentacijom.

Suljević kaže da se čini da je mnogo pitanja ostalo neriješeno prije nego što se ušlo u sprovođenje popisa, a jedno od njih je i pitanje zainteresovanosti na tržištu za ulazak u postupak izrade softvera.

“Priprema ovog rješenja nije složen poduhvat, a ponuđen iznos za tu uslugu se kreće u okvirima tržišne cijene, tako da i razloge treba tražiti isključivo u navedenim okolnostima”, navodi on.

Iz Monstata je saopšteno da je procijenjena vrijednost javne nabavke 20.000 eura s PDV-om, a da je rok za dostavljanje ponuda 26. jun ove godine.

“Kao i do sada, Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva će nadzirati sprovođenje tendera, u skladu sa Zakonom o popisu. Koristimo priliku da pozovemo sve zainteresovane koji ispunjavaju uslove zahtijevane tenderom da se prijave, kako bi se ova faza popisa uspješno realizovala i proces sproveo kvalitetno i pravovremeno”, saopštili su prije dva dana iz te institucije.

Suljević je kazao da bi odgovore na to kakva će biti dinamika objavljivanja rezultata popisa, a usljed ovih okolnosti, trebalo da daju iz Monstata, koji je, prema njegovim riječima, i ovom slučaju morao razmišljati unaprijed.

“Vijesti” su tu instituciju pitale juče, između ostalog, šta će preduzeti ako propadne i treći tender, te da li to može odgoditi termine objavljivanja podataka. Umjesto odgovora, iz Monstata su “Vijesti” uputili na saopštenje koje su poslali prije pet dana, a u kom se navodi da ne kasne “sa zakonom definisanim aktivnostima u vezi sa objavom podataka popisa”.

“Da ponovimo – objavljivanje konačnih rezultata popisa definisano je članom 30 Zakona o popisu i predviđeno da će konačne rezultate sprovedenog popisa Uprava za statistiku objaviti prema Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka. Ovim dokumentima je definisano da će se saopštenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine, objavljivati sukcesivno u drugoj polovini ove godine, nakon unosa, obrade i kontrole podataka”.

Ističu da rezultati nijesu puko prebrojavanje odgovora, već čitav niz statističkih procedura i kontrola koje se sprovode u fazi obrade, bez obzira o kojem broju lica se radi.

Suljević ocjenjuje da je zahtjev opozicije da se softverom vrši kontrola unosa podataka opravdan.

“… Ako uzmemo u obzir to da je crnogorsko društvo podložno svim vrstama zloupotreba, pa i eventualnim zloupotrebama u ovom procesu koji bi trebalo da bude lišen političkih refleksija i predstavljati isključivo statistički presjek”, naveo je.

Sagovornik kaže da, upravo zato, još jedan dopunski mehanizam kontrole, ukoliko se realizuje na pravi način, ne može škoditi.

“Štaviše, može poslužiti kao dodatan garant regularnosti popisa”, dodaje on.

Sagovornik je naglasio da se paralela može napraviti i s pitanjem kontrole potpisa podrške datih izbornim listama ili predsjedničkim kandidatima, koji svakim novim izbornim ciklusom donose priču o novim nizovima zloupotreba, pa zahtijevaju i nove načine intervencije kojima bi se to ubuduće preveniralo.

“Imajući u vidu prakse nekih razvijenih evropskih država, kontrola unesenih podataka putem softvera nije nešto što je prisutno u uporednoj praksi i ovo jeste iskorak koji usložnjava sami popis, ali okolnostima iznuđen iskorak. Ipak, podsjećanja radi, u uporednoj praksi nije zastupljeno ni ostavljanje kopija popisnih listića, a što je normirano počevši od 2011, na zahtjev tadašnje opozicije, a sadašnje vlasti”, kazao je Suljević.

Preliminarni podaci popisa, koji su objavljeni krajem januara, pokazali su da je u Crnoj Gori u 2023. bilo 633.158 stanovnika i 217.441 hiljade domaćinstava, pri čemu je bilo i 396.873 stanova. Tokom faze prikupljanja podataka ukupno su popisane 673.203 osobe.