Bez zakona o penzijama ove godine, auto-put veliki teret, ali će se isplatiti

    4 godine pre 638 pregleda Izvor: cdm.me

Ministar finansija Darko Radunović poručio je da će biti zadovoljan ukoliko se do kraja godine, zbog uticaja korona virusa na ekonomiju, održi isplata zarada, socijalnih davanja i penzija.

On je, na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, istakao da neće biti veće budžetske potrošnje, zbog čega nije planirano usvajanje Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO).

“U ovoj godini nijesmo planirali Zakon o Fondu PIO. Vođeni su pregovori, razgovaralo se, ali to ima dosta veliki fiskalni uticaj. Nije u ovom trenutku realno razgovarati o povećanju fiskalnog uticaja na budžet, niti kod tog zakona, niti kod povećanja primanja. Ukoliko sačuvamo održivost javnih finansija i isplate zakonskih obaveza, usljed dramatičnog pada prihoda, mislim da to jeste jako dobar rezultat i govori o stabilnosti javnih finansija”, naglasio je Radunović tokom rasprave o rebalansu i izmjenama Odluke o zaduživanju koje je Odbor podržao većinom glasova.

Ministar finansija je ponovio ranije procjene da će prihodi u turizmu ove godine, zbog pandemije korona virusa, pasti 40 odsto, odnosno biće manji za 450 miliona eura nego prošle godine i iznositi oko 650 miliona.

Više poslanika pitalo je na osnovu čega je rađena ta procjena.

“Procjena da će prihodi od turizma ove godine biti 40 odsto niži oslanja se na projekcije Ministarstva turizma. To su nam potvrdile Evropska komisija i Svjetska banka”, odgovorio je Radunović, ističući da ne može garantovani da će tako biti.

Pandemija korona virusa je, kako je ukazao, šok za sve ekonomije svijeta. On smatra da je važno ujedniti se i probleme rješavati u realnom vremenu, poput privlačenja turista.

“To se mora iskoordinisati, ne možemo zakonima sve predvidjeti. Rad sa turističkim operaterima i agencijama se mora koordinirati”, kazao je Radunović, dodajući da se Crna Gora sa zdravstvenom krizom suočila u trenutku pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija.

Izvorni prihodi budžeta, kako je naveo ministar, ove godine biće niži 349 miliona i iznositi 1,7 milijardi eura ili 37 odsto BDP-a. Rebalans predviđa i nižu potrošnju kapitalnog budžeta u dijelu realizacije projekta autoputa Bar-Boljare. Prema riječima Radunovića, auto-put je opterećujući za budžet, ali će se isplatiti.

“Projekat auto-puta jeste veliki teret, ali oko njega postoji opšti konsenzus da ga treba uraditi i da moramo napraviti taj pravac. Put dobija profitabilnost kada se završi. Nikakvu dilemu nemam o održivosti i profitabilnosti tog puta”, kazao je Radunović.

Do kraja godine nas očekuje i pad stranih direktnih investicija sa sedam na 5,4 odsto. Realni pad BDP-a, kako je naveo Radunović, procjenjuje se na 6,8 odsto u ovoj godini, dok se iduće prognozira postepen rast od 4,9 odsto.

“Ukupna potrošnja u ovoj godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2,04 milijardi eura, odnosno 44 odsto BDP-a, što je za 63,4 miliona ili tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan”, ukazao je Radunović.

On je dodao da je deficit projektovan u iznosu od skoro 336 miliona eura, što je 286 miliona više u odnosu na prvobitno planirani iznos.

“Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini koj a će ukupno iznositi 877,5 miliona eura. U cilju nadomještanja nedostajućih sredstava, vodimo razgovore sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim i donatorskim sredstvima”, istakao je Radunović.

Vlada razgovora sa Međunarodnim monetarnim fondom i, kako je rekao ministar, od te institucije očekuju dio novca kroz instrument brzog finansiranja.

“Kroz razgovore koje trenutno vodimo, očekujemo da ćemo obezbijediti oko 500 miliona eura koji će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u ovoj godini”, precizirao je Radunović.

On je naveo i da će javni dug ostati na sličnom nivou kao prošle godine od 3,79 milijardi eura, ali da će zbog slabljenja ekonomije od prosječnih 6,8 odsto, iznositi 82,5 odsto BDP-a.